Kako je glavni argentinski grad Buenos Aires dobio ime

Na današnji dan, 2. veljače 1536. godine osnovan je argentinski glavni grad Buenos Aires. Danas je to svjetska metropola velikog značenja i jedan od najvećih gradova u Južnoj Americi, no svoju je povijest započeo kao maleno mjestašce u sklopu španjolskih kolonijalnih posjeda.

Grad se službeno zove Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA).

Uz samo malo poznavanja španjolskog jezika može se pretpostaviti da ime Buenos Aires ima neke veze s dobrim zrakom. Stanovita povezanost tih pojmova doista postoji, no povijest imena Buenos Aires nije tako jednostavna.

Nostra Signora di Bonaria

Naime, izvorno ime tog grada bio je zapravo Santa María del Buen Aire, prema poznatom marijanskom svetištu Nostra Signora di Bonaria (špa. Nuestra Señora del Buen Aire) u Cagliariju na Sardiniji.

Kako su Španjolci u 16. stoljeću znali za jedno sardinijsko svetište? Naime, sredozemni otok Sardinija bio je u to doba u španjolskoj vlasti, kao dio zemalja aragonske krune.

Svetište poviše glavnog sardinijskog grada Cagliaria dobilo je ime Santa María del Buen Aire još davno u srednjem vijeku ili zbog toga što je bilo na dobrom zraku, podalje od vonja močvara u središtu Cagliaria, ili zbog toga što je Blažena Djevica Marija pomogla nekom prilikom pomorcima pomoću dobrog vjetra.

Španjolski pomorci, posebno iz Andaluzije, poštovali su kip Svete Marije koji je izvučen iz mora i postavljen u svetilištu nakon što je navodno pomogao smiriti nevrijeme u Sredozemlju.

U svakom slučaju, Španjolci su grad u Argentini nazvali prema tom sardinijskom marijanskom svetištu, a ime je kasnije skraćeno u Buenos Aires. 

Porteños - ljudi iz luke

Zanimljivo je da se u Argentini danas stanovnike Buenos Airesa obično u govoru naziva porteños (hrv. ljudi iz luke), zbog povijesne velike važnosti luke Buenos Airesa za razvoj tog grada i čitave Argentine.

Ovaj velegrad druga je najveća metropolitanska zona u Južnoj Americi nakon São Paula. Smješten na južnoj obali La Plate, na jugozapadu kontinenta, grad Buenos Aires nije dio, niti je glavni grad pokrajine Buenos Aires, već autonomni federalni distrikt.

Veliki Buenos Aires (Gran Buenos Aires, GBA) četvrta je najveća konurbacija u Latinskoj Americi, s oko 13 milijuna stanovnika. Smatra se najbogatijim gradom Južne Amerike i južne hemisfere i "Alfa svjetskim gradom" prema popisu istraživačke grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008.

Ubraja se među najljepše gradove svijeta s arhitekturom koja kombinira utjecaje Madrida, Pariza i Barcelone (neobarok, eklekticizam, francuski neoklasicizam, Art Nouveau) s geometrijski zacrtanim planom ulica i trgova ukrašenim spomenicima, te prostranim zelenim površinama.

Veliko kulturno središte

Buenos Aires je značajno kulturno središte s mnogim kazalištima, muzejima, knjižnicama i kulturnim institucijama. Avenida Corrientes, gdje se početkom i sredinom 20. stoljeća razvio tango, arterija je s nekim od najznačajnijih kazališta, poput Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera.

Poznat kao Rioplatense Španjolski, španjolski jezik iz Buenos Airesa (također i iz drugih gradova kao Rosario u Santa Fe i Montevideo, u Urugvaju), pod snažnim je utjecajem španjolskih dijalekata iz Andaluzije i Murcie.

Ranog 20. stoljeća, Argentina je prihvatila milijune imigranata, među kojima mnoge Talijane, koji su većinom govorili svoje lokalne dijalekte (uglavnom napuljski, sicilijanski i genoveški).

Njihovo prihvaćanje španjolskog bilo je postepeno, stvarajući pidžin talijanskih dijalekata i španjolskog koji se nazivao cocoliche, čija je uporaba opala oko 1950-ih.

Niz je svjetski poznatih i slavnih osoba koje su rođene u Buesnos Airesu, primjerice papa Franjo, književnik Jorge Luis Borges, nogometaš i trener Helenio Herrera, književnica Victoria Ocampo, tenisačica Gabriela Sabatini, nogometaš Sergio Aguero...

Među istaknutim strancima koji su živjeli u Buenos Airsu su brodovlasnik Aristoteles Onasssis, redatelj Francis Ford Coppola, glumac i redatelj Robert Duvall, pjesnik Federico Garcia Lorca, književnik Witold Gombrowicz, glumac Viggo Mortensen, nobelovac Pablo Neruda, književnik Antoine de Saint-Exupéry, njemački humanitarac Oskar Schindler i drugi.