Kako inteligencija utječe na dužinu života
Ljudi s višim kvocijentom inteligencije vjerojatnije će živjeti dulje, pokazalo je nedavno istraživanje britanskih znanstvenika. Oni su analizirali podatke prikupljene u škotskom psihološkom istraživanju iz 1932., kada je istoga dana gotovo svaki jedanaestogodišnjak u zemlji rješavao test inteligencije, a potom su pratili životni vijek sudionika ispitivanja.
Pokazalo se da su inteligentnija djeca živjela dulje, iako su bili isključeni čimbenici poput ekonomskog statusa i vrste zaposlenja. Rezultati su u skladu s ranijim studijama koja su pokazala povezanost između kvocijenta inteligencije i mortaliteta.
"Ustanovili smo da je IQ ispitanika koji su umrli prije 1. siječnja 1997. bio znatno niži u dobi kada su imali 11 godina, u odnosu na one koji su tada bili živi", stoji u izvješću objavljenom u British Medical Journalu.
Podaci što su ih prikupili i analizirali Lawrence Whalley sa Sveučilišta u Aberdeenu i Ian Deary sa Sveučilišta u Edinburgu pokazali su da su izgledi dječaka s kvocijentom inteligencije 115, da će doživjeti 76. rođendan bili za 20 posto viši od izgleda osobe koja je u istoj dobi imala IQ 100, što je opći prosjek.
Nekoliko je hipoteza. Po prvoj će inteligentnije osobe prije vezati automobilski pojas, izabrati zdraviju hranu, izbjegavati pušenje i baviti se tjelovježbom.
Drugim riječima, pametniji su bolji u izbjegavanju stvari koje bi ih mogle ubiti. Po drugoj je hipotezi viši IQ znak snažnije tjelesne konstitucije, odnosno organizma i tijela koje će trajati. Riječ je o znaku, a ne o uzroku, napominju znanstvenici.
Treća je hipoteza da postoji genetska veza između više inteligencije i dugovječnosti. No riječ je o zamršenom polju znanosti, osobito stoga što bolji rezultat na testu inteligencije ne mora nužno biti odraz inteligencije i može ovisiti i o društvenoj klasi, obrazovnim standardima i drugim kulturološkim razlikama.
Unatoč tomu, veza između IQ-a i duljine života postoji, a na znanstvenicima je da utvrde zašto.
