Jesu li crna i bijela boje?

Međutim, rečeno znanstvenim rječnikom, boja je jednostavno raspon vidljive svjetlosti koju ljudi mogu vidjeti, prenosi Britannica. Različite boje, poput crvene i narančaste, te drugi nevidljivi spektri poput infracrvene svjetlosti, kreću se u valovima elektromagnetske energije.

Ljudsko oko može vidjeti samo svjetlost valnih duljina između 380 i 750 nanometara. Na primjer, vidljivi spektar počinje valnim duljinama koje nazivamo ljubičastim, između 380 i 450 nm, zatim prelazi na plavo, zeleno, žuto i narančasto, a završava s onim što nazivamo crvenim, između 590 i 750 nm.

Kada, na primjer, pogledate nečiju crvenu majicu, ta će majica upijati ili raspršivati valne duljine svjetlosti niže od 590 nm, tako da ti valovi neće doći do vaših očiju. Ali crvena košulja će reflektirati valne duljine između 590 i 750 nm, što vaše oči doživljavaju kao crveno.

Problem u ovom znanstvenom pristupu je u tome što neke boje koje se smatraju važnima u kutiji bojica notorno nedostaju. Crna i bijela, kao i boje poput ružičaste, čini se da nemaju mjesta u vidljivom spektru svjetlosti koja ide samo od ljubičaste do crvene. Znači li to da crno-bijelo nisu stvarne boje?

Ovisi o tome kako želite definirati boju. Ako je boja isključivo onako kako ju fizika opisuje, vidljivi spektar svjetlosnih valova, onda su crna i bijela izopćene i ne računaju se kao prave, fizičke boje.

Boje poput bijele i ružičaste nisu prisutne u spektru jer su rezultat miješanja valnih duljina svjetlosti u našim očima. Bijela boja je ono što vidimo kada se sve valne duljine svjetlosti reflektiraju od objekta, dok je ružičasta boja mješavina crvene i ljubičaste valne duljine.

Crna je, s druge strane, ono što naše oči vide u prostoru koji reflektira vrlo malo svjetla. Zato, ako uđete u prostoriju s ugašenim svjetlima, sve je mračno i crno.

Međutim, ako u definiciju boje uključite sve načine na koje ljudske oči obrađuju svjetlost i njen nedostatak, crna i bijela, kao i ružičasta, zaslužuju svoje mjesto u kutiji s bojicama.