Jeste li napravili popis novogodišnjih odluka? Pazite što želite!

Znamenita lista 'novogodišnjih odluka' koju veliki broj ljudi sastavlja na kraju godine, bilo tek 'u glavi' ili češće, na papiru, za neke može predstavljati utjelovljenje novog početka, dok je neki drugi prije vide kao način rješavanja grizodušja.

Koja god da se motivacija skrivala u podlozi, sastavljanje popisa stvari koje bi rado promijenili na bolje uglavnom ne može biti loša ideja, prenosi Novi list.

Istraživanja pokazuju da većina ljudi pod promjenama misli na rješavanje nekih loših navika i općenito promjenu stila života – gubljenje težine, više vježbanja, prestanak pušenja ili pokušaj veće zarade pri vrhu su većine novogodišnjih lista.

Rezolutno donošenje odluka o promjenama, i to pokazuju istraživanja, definitivno ima pozitivne učinke. Američko istraživanje iz 2002. godine, koje je uspoređivalo ispitanike zainteresirane za promjene u životu, pri čemu je jedna grupa sastavila svoju »novogodišnju rezoluciju«, a druga nije, pokazalo je da su sastavljači popisa imali puno veće šanse da promjene uistinu i realiziraju.

U njihovoj grupi to je naime pošlo za rukom polovici ispitanika, dok među onima koji nisu svoju motivaciju »zapečatili« novogodišnjim popisom tek je 4 posto njih postiglo željenu promjenu. Autori istraživanja ustanovili su da uspješni »sastavljači« imaju veću spremnost na promjene i aktivnije promišljaju o njima, te manje u proces postizanja zadanih ciljeva uključuju emocije.

Ipak, da uobličiti nešto u konkretan popis nije baš tako jednostavan, niti često dovoljan okidač za promjene pokazuju pak i neke druge studije koje govore da otprilike polovica odraslog stanovništa donosi novogodišnje rezolucije, no manje od deset posto njih ih uspijeva realizirati ili ih se pridržavati u prvih nekoliko mjeseci godine.

Psiholozi se slažu da su glavni razlozi zbog kojih ljudi ne uspijevaju ispuniti svoje novogodišnje ciljeve zadavanje previše njih ili postavljanje preambicioznih odluka. Mnogi koji su skloni novogodišnjim odlukama postaju, pri tome žrtve tzv. »sindroma lažne nade«. Iako stalno doživljavaju neuspjeh, i dalje neprekidno pokušavaju na isti način postići zacrtane promjene, a najčešće se pri tome radi o previsokim očekivanjima o brzini, veličini, lakoći i ishodima promjena.

Neuspjeh u realizaciji ciljeva s novogodišnjeg popisa može kasnije tijekom godine povećati i anksioznost i pojačati osjećaj bespomoćnosti – upozoravaju stručnjaci »help centra« Američkog društva psihologa. Stoga je važno da se na novogodišnje odluke ne gleda isključivo kao na katalizator za sudbonosne promjene, već na način koji će nam pomoći da bolje sagledamo dosadašnje ponašanje i okolnosti života i promislimo što i kako želimo dalje.

Drugim riječima, i činjenica da prepoznajemo potrebu za promjenom već je važna sama po sebi i način na koji do nje želimo doći trebao bi biti što realističniji. Rješenje je stoga da krenemo malim koracima i budemo uporni.