Je li HNŽ toliko siromašan da ne može brinuti o porodiljama i djeci?

U Mostaru je u utorak održana radionica u okviru predstojeće kampanja (NE) Diskriminacija porodilja u FBiH u organizaciji Forme F.

Forma F je partnerska organizacija udruženja 'Žene ženama' iz Sarajeva koja implementira projekt nediskriminacije na području FBiH.

Mirjana Penava direktorica organizacije Forma F pojasnila je kako je krajnji cilj kampanje ujednačavanje prava žena porodilja na razini Federacije, o čemu se u utorak razgovaralo.

HNŽ jedina županija bez zakona

''Godine 1999. je donesen okvirni Federalni zakon kada je dana mogućnost tj. nadležnost županijama da oni pitanje porodiljnih naknada smjeste u zakonske i podzakonske akte. A Hercegovačko-neretvanska županija je jedina koja nema Zakon zaštiti obitelji s djecom'', kaže za Bljesak.info Penava, pojašnjavajući kako je 2008. godine Vlada donijela odluku o jednokratnoj nadoknadi od 400 KM za sve novorođene bebe, tj. porodilje koje se u tijeku tekuće godine porode.

''Mi kroz ovaj projekt i kampanju zajedno sa ženama koje to zanima, želimo naći način kako da se izjednače prava porodilja na razini Federacije, te da damo prijedloge kako da izvor financiranja bude jedinstven'', pojašnjava Penava dodajući kako na radionici sudjeluju sve žene koje zanima ova tema, majke, trudnice, porodilje, ali i žene koje imaju odrasle kćeri i sinove, akademska zajednica i nevladine organizacije.

Prema riječima Penave, RS ima dobar primjer jedinstvenog financiranja.

''Probati ćemo dati prijedlog da isplate ne idu na razinu županije. Dosta dobar primjer ima RS koja ima fond dječje zaštite, te surađuje zajedno s poslodavcima i žene dobivaju porodiljino, a djeca dobivaju doplatak, tako da je svako dijete od rođenja zbrinuto, kao i porodilja. Nažalost kod nas je ta praksa zaista neujednačena i diskriminirajuća'', kaže Penava.

Zakon o radu - šlag na kraju

Objašnjavajući diskriminaciju porodilja, Penava je kazala kako žene koje rade u privatnom sektoru čak i u nekim javnim ustanovama koje su u proračunu, imaju neujednačeno plaćanje naknada u odnosu na one koje su u institucijama na višim razinama ili pak županijskim. U ovim institucijama je sve urađeno pravilnicima i žene imaju riješeno pitanje naknade i još plus četiristo maraka jednokratne pomoći.

''Naravno mi nemamo ništa protiv toga kada je dijete u pitanju, ali sve porodilje bi trebale imati riješeno to pitanje. Ipak na drugoj strani, kod privatnika imamo apsolutno neuređenu situaciju, te se vraćano na staru priču, koja nikada neće biti stara, a to je strah žena da ostanu trudne zbog mogućeg otkaza'', kaže Penava.

Komentirajući novi Zakon o radu, Penava je rekla kako je on poljuljao položaj žena te je samo 'šlag' na postojeće stanje.

''Ponavljam još jednom od '99. jedino Sarajevski kanton je imao dobro uređeno ovo pitanje, a svi drugi su uređivali naspram svojih mogućnosti. Ali nikad nismo htjeli ni željeli prihvatiti da je HNŽ toliko siromašna županija da nije mogla uredit tu oblast'', zaključuje Penava.