Između Bihaća i Livna građevine i krajolici kao iz serije ''Igra prijestolja''

Priznati zagrebački arheolog prof. Boris Graljuk, koji se cijeli život bavi arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, boravio je ovih dana u višednevnom posjetu Drvaru, Bos. Grahovu i Bos. Petrovcu gdje je obišao neke od poznatih i manje poznatih arheoloških lokaliteta.

Na području Drvara obišao je lokalitet srednjovjekovnog grada Visuć-Grada te arheološke lokalitete Šobića glavica, Spasovina, Bastasi i Vrtoče. Na području Bos. Petrovca obišao je srednjovjekovnu crkvu sv. Jurja s nekropolom stećaka u Koluniću, te srednjovjekovni grad Bilaj iznad današnjeg sela Bjelaja, dok je na području Bos. Grahova posjetio srednjovjekovni grad Unac iznad sela Preodac, te arheološke lokalitete Mramorno groblje, Gradina, Gradac, Begovac, Duboka Luka, Perušovac, Korita i Obljaj.

Prof. Graljuk ističe da je cjelokupno područje jugozapadne Bosne između Bihaća i Livna – točnije područje Bos. Petrovca, Drvara i Bos. Grahova – svojevrsni arheološki Eldorado. To potvrđuje i činjenica da su u proteklih više od 100 godina za ovo područje svoj interes pokazivali arheolozi svjetskog glasa, kao npr. veliki engleski arheolog Arthur Evans, zatim otac hrvatske arheologije don Frane Bulić, te cijeli niz nekadašnjih znamenitih domaćih arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sve do arheologa iz najnovijeg vremena.

Navedeni prostor obiluje velikim brojem pretpovijesnih gradina iz željeznog i brončanog doba, naslućuju se i lokaliteti iz vremena neolita, a poznato je da su u špilji Ledenica u Resanovcima kod Grahova živjeli ljudi iz paleolita (prije 40 000 godina).

Poseban arheološki pečat ovom kraju daje period rimske vladavine kada se grade cestovni pravci koji prolazeći ovuda povezuju rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, te Alpe i Crno more. Na području Drvara i danas imamo očuvanih nekoliko rimskih miljokaza iz toga vremena.

Razdoblje pojave ranog kršćanstva na ovom području posvjedočeno je na desecima lokaliteta, bez obzira što je taj period vrlo malo istraživan, ističe prof. Graljuk, te nastavlja da ono što ovaj prostor čini velikim u kulturološkom smislu Srednjeg vijeka jest njegova pripadnost organiziranoj strukturi hrvatskih rodovskih plemenskih zajednica.

Tu se posebno ističe teritorij župe Pset - jedne od dvanaest župa koje spominje bizantski car Konastantin Porfirogenet u 10. st. - na čijem prostoru su velike hrvatske plemićke obitelji (Frankopani i dr) izgradile nekoliko velikih gradova (Unac, Gradac, Visuć-Grad, Rmanj i dr).

Na cijelom ovom području postoje arheološki nalazi iz predromanike, romanike, gotike i renesanse, a posebnu vrijednost predstavljaju brojne nekropole sa stećcima (npr. područje Grahova i Livanjskog polja), no neke od njih su zadnjih desetljeća nažalost bile ugrožene gradnjom i izložene devastaciji.

Članovima udruga “Hrvatski pleter” u Drvaru i “Don Juraj Gospodnetić” u Bos. Grahovu prof. Graljuk je održao predavanje o arheološkim nalazištima na tome području, s posebnim osvrtom na kršćansko srednjovjekovlje.

Zajednički je zaključak da je cijelo to područje arheološki nedovoljno istraženo, te da bi se nadležne strukture u Bosni i Hercegovini trebale više angažirati oko istraživanja i zaštite kulturno-povijesne baštine, te njezine afirmacije u turističkoj promidžbi naše zemlje.