Istraživanje: Mladi koji slušaju narodnjake su većinom vjernici i homofobi

Zagreb bi uskoro trebao dobiti prvi radio koji će puštati narodnjake, a nakon što smo oko Index.hr je proveo anketu među Zagrepčanima, naišli su i na istraživanje oko toga tko u Hrvatskoj najviše sluša narodnjake. To su vjernici i homofobi.

Sociolozi s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i dr. sc. Željka Tonković objavili su prije par godina istraživanje o glazbenom ukusu zadarskih srednjoškolaca, ali s naglaskom na turbofolku. Kasnije su proveli još jedno istraživanje gdje su ispitali srednjoškolce iz Pule, Rijeke, Splita, Dubrovnika i Šibenika, prenosi Index.hr.
 
Pitanja koja  su ih zanimala bila su sljedeća:
 
1. Postoji li statistički značajna razlika u slušanju turbofolka s obzirom na spol.
 
2. Postoji li statistički značajna  razlika u slušanju turbofolka  s obzirom na religioznost
 
3: Postoji li veza između slušanja turbofolka i utjelovljenog kulturnog kapitala roditelja
 
Odgovori dobiveni istraživanjem koje je provedeno krajem 2014. godine na uzorku od 866 učenika svih tipova srednjih škola u Zadru  i Biogradu na Moru bili su sljedeći:
 
1. Učenice će češće slušati turbofolk od učenika
 
Naime, kako je objavljeno u istraživanju, vidljivo je kako se slušanje turbofolka statistički značajno snažnije povezano sa ženskim spolom, odnosno prisutnije je kod srednjoškolki s 56.1% prema 40% srednjoškolaca, dok 48.5% ukupne srednjoškolske populacije barem povremeno sluša ovaj žanr.
 
2. Religiozniji ispitanici će češće slušati turbofolk od nereligioznih.
 
Naime, religioznost se  također  pokazuje  kao  statistički  značajna varijabla  koja  je povezana sa slušanjem turbofolka, pri čemu je vjerojatnije da će ga slušati oni koji češće odlaze na vjerske obrede. Očito je da mladi iz uzorka koji uopće ne pohađaju vjerske obrede u znatno manjoj mjeri slušaju turbofolk.
 
Uz pohađanje vjerskih obreda možemo vezati i vjerski identitet pri čemu se oni koji izjašnjavaju kao vjernici češće iskazuju slušanje turbofolka kao dijela vlastite kulturne potrošnje, što potvrđuje drugu postavljenu hipotezu.
 
 3. Postoji veza između slušanja turbofolka i tipa utjelovljenog kulturnog kapitala roditelja.
 
U ovome se istraživanju pokazuje kako je upravo prijenos ukusa s roditelja na djecu važan faktor u mogućem opisu utjecaja na formiranje glazbenog i kulturnog ukusa.
 
Zanimljivo, ekonomski status pritom nije toliko bitan.
 
Zaključak istraživanja je da analiza ukusa srednjoškolaca u Zadru i Zadarskoj županiji pokazuje kako postoje određena stalna mjesta koja se mogu povezati sa slušanjem turbofolka. Prije svega, potvrđuje se  kako su stalni elementi vezani uz određene  društvene fenomene poput naglašenije konzervativnosti i tradicionalnosti, baš kao što je važna i uloga spola utoliko što je vjerojatnije da će ovome žanru biti sklonije srednjoškolke.
 
Također, statistički  značajnom se  pokazala  i  tolerancija  prema homoseksualnosti pri  čemu se pokazuje da sklonost turbofolku opada kako tolerancija raste.
 
Isti tim sociologa proveo je kasnije još nekoliko istraživanja. Prošle godine objavljeni su rezultati opsežnog sociološkog istraživanja o kulturnim potrebama i preferencijama mladih u Splitu, Puli, Rijeci, Dubrovniku, Šibeniku i Zadru.
 
Cilj je istraživanja bio ustanoviti mogu li se kulturne preferencije srednjoškolaca objasniti kulturnim kapitalom njihovih roditelja.
 
Istraživanje je pokazalo kako su mladi u dalmatinskim gradovima izrazito nezainteresirani za kulturne sadržaje te netolerantniji prema nacionalnim i seksualnim manjinama od svojih vršnjaka u Istri i na Kvarneru. Istovremeno su i puno religozniji od njih. Izuzetak je Šibenik koji je daleko najtolerantiji i najotvoreniji dalmatinski grad, objavio je kulturpunk.hr tada. Prema tom istraživanju, mladi Dalmatinci su se izjašnjavali kao vjernici koji prihvaćaju sve što ih vjera uči i najradije slušaju narodnjake.