Bh. građani se boje ekonomskih posljedica pandemije

Pored jasno smanjene generalne zabrinutosti za širenje korona virusa u BiH sve više građana počinje razmišljati o ekonomskim posljedicama koje će uslijediti, pokazuju mjerenja trećeg vala sprovedena sredinom travnja. Restriktivne mjere nailaze na sve manju podršku, gdje raste postotak onih koji smatraju da su restriktivne mjere prestroge.

U sklopu ispitivanja utjecaja pandemije korona virusa na građanke i građane Bosne i Hercegovine kompanija Valicon je u prethodnom periodu provela kontinuirano praćenje te saznala u kojoj mjeri su građani i dalje zabrinuti oko trenutne situacije, za šta najviše strahuju te kako gledaju na restriktivne mjere kriznih štabova koje su sada već prisutne određeni period u oba entiteta.

Istraživanja su provedena putem Valicon online panela JaZnam.ba na reprezentativnim uzorcima za BiH (n=500-650 po valu) online populacije.

Zabrinutost za ekonomiju sve prisutnija među građanima BiH

Kada se uspoređuju rezultati od kraja ožujka pa do sredine travnja očigledan je pad u zabrinutosti građana BiH po pitanju širenja korona virusa. Pa tako, krajem ožujka, u periodu svakodnevnog rasta broja novozaraženih i uvođenja dodanih, restriktivnih mjera (policijski sat, obavezno nošenje maski), zabrinutost je bila na jako visokoj razini (90% građana BiH je bilo zabrinuto ili jako zabrinuto).

Ipak, sa sve manjim brojem novozaraženih, većim brojem oporavljenih i najavama kriznih stožera o ukidanju određenih restriktivnih mjera, kod populacije dolazi do značajnog smanjenja opće zabrinutosti oko korone virusa.

Međutim, zabrinutost je i dalje visoka. Rezultati, mjereni sredinom travnja, pokazuju da je tri četvrtine građana ili 76% jako zabirnuto ili zabrinuto dok svaki četvrti građanin BiH ne osjeća zabrinutost.

Zabrinutost za obitelj je i dalje briga koja najviše zaokuplja pažnju građana BiH. Rezultati u sve tri vremenske točke pokazuju da preko 70% populacije strahuje da će se netko od njihovih najbližih članova obitelji zaraziti korona virusom. Zabrinutost oko samog trajanja trenutne situacije je također prisutna.

Ipak, zabrinutost za ekonomiju i ekonomske posljedice koje će uslijediti pokazuje najveći rast kroz vrijeme. Pa tako, krajem ožujka, nešto više od 40% populacije je izrazilo zabrinutost za ekonomiju dok je u posljednjoj mjerenoj vremenskoj točki (sredina travnja) taj postotak porastao na gotovo 60%. Očigledan ja porast zabrinutosti za ekonomiju među populacijom i gotovo sigurno će taj postotak još rasti kako se pandemija bude smirivala, a ekonomske posljedice pandemije budu sve izraženije.

Mogli bi se reći da se dobijeni rezultati na BiH populaciji uklapaju u fenomen “ekonomske anksioznosti” koji u posljednjim istraživanjima opisuju ekonomski i sociološki analitičari, a on se odnosi na manifestirano ponašanje poslodavaca i građana u različitim ekonomskim aktivnostima, kao i u osjećaju zabrinutosti za ekonomske posljedice širenja korona virusa.

Nalazi većine istraživanja, provedenih u različitim zemljama Europe i SAD-a, suglasni su u tome da je izvjesno očekivan opći rast stope nezaposlenosti, te ni BiH ne zaostaje za tim predviđanjima.

Zabrinutost za radno mjesto i ekonomske posljedice osjetno je u porastu među građanima oba entiteta, a dalji smjer kretanja ovog indikatora zavisit će od efikasnosti i sveobuhvatnosti implementacije predloženih mjera za suzbijanje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.

Rast nezadovoljstva građana BiH sa restriktivnim mjerama

Iako i dalje većina građana BiH smatra da su donesene mjere nadležnih institucija poduzete za kontrolu širenja virusa primjerene situaciji, uočljiv je rast broja građana koji smatraju da su te mjere
prestroge.

Kada se posmatraju sve tri vremenske točke, većina (nešto više od 60%) građana BiH smatra da su te mjere primjerene. Jasno je uočljiv pad broja onih koji smatraju da su te mjere preblage dok istovremeno dolazi do značajnog porasta broja građana koji smatraju da su mjere prestroge, 9% u prvoj vremenskoj točki (kraj ožujka) naspram 23% u trećoj vremenskoj točki (sredina travnja).

Jasno je da je sve veće neslaganje građana sa restriktivnim mjerama koje su na snazi što oslikava već ranije u psihološkoj literaturi opisane posljedice samoizolacije i fizičkog distanciranja na ljude koje se ogleda kroz povišenu razinu nezadovoljstva i frustracije, te naglašenu potrebu za doživljajem slobode.

Ipak, oba entiteta su već najavila određeno ublažavanje restriktivnih mjera mjera ukoliko se nastavi trend opadanja broja zaraženih u BIH.

To će se naročito odnositi na građane mlađe od 18 godina kao i građane treće životne dobi koji su i najviše pogođeni trenutnim restriktivnim mjerama.

Optimizam sve prisutniji kod građana po pitanju širenja korona virusa

Kada je u pitanju pogled na situaciju po pitanju širenja korona virusa građani BiH su puno optimističniji za razliku od perioda krajem ožujka.

Krajem ožujka, kada je rađeno prvo mjerenje, 57% građana je smatralo da trenutna situacija ide na lošije dok je broj takvih građana sada značajno manji. Pa tako, sredinom travnja, kada je rađeno ponovno mjerenje, rezultati pokazuju da gotovo tri četvrtine građana smatra da se trenutna situacija poboljšava dok svaki četvrti građanin je i dalje pesimistačan. Rezultati su konzistentni sa prethodno navedenim rezultatima oko smanjenja zabrinutosti u vezi širenja korona virusa u BiH.

Dobiveni rezultati se mogu objasniti činjenicom da je u prethodnom periodu sve manji broj novozaraženih pojedinaca, manji broj smrtnih slučajeva te je sve veći broj oporavljenih.

Čini se da se trenutna opća epidemiološka slika popravlja što doprinosi rastu optimizma i uvjerenja građana BiH da je moguće adaptirati se na novonastalu epidemiološku situaciju, zaključuju iz kompanije Valicon.