Istina o zasićenim masnoćama iz crvenog mesa

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčanožilne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva u cijeloj europskoj regiji. Loše životne navike poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti usko su povezane sa sve učestalijom pojavnošću ovih bolesti.

Smanjenje unosa soli u organizam na 5 do 6 grama dnevno, značajno pridonosi prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Znanstvenici su prihvatili da trans masti koje se nalaze u brzoj hrani, pekarskim i konditorskim proizvodima povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti putem upalnih procesa, ali kada se radi o zasićenim masnoćama, to je sasvim druga kategorija, piše she.hr.

Zasićene masti nisu glavni problem

Nedavne znanstvene studije nisu podržale značajnu povezanost između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti. Naprotiv, pokazano je da zasićene masnoće imaju zaštitni učinak, dok izvori zasićenih masnoća mogu biti od velike važnosti. Kako je crveno meso značajan izvor zasićenih masti nepotrebno je dignuta „hajka“ na ovu vrlo važnu prehrambenu namirnicu, što su pokazale i zadnje studije.

Zasnovano na dokazima

Prema nedavno objavljenom radu u uglednom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition (AJCN) znanstvenici sa Sveučilišta Purdue meta-analizom iz 24 randomizirane kontrolirane studije zaključili su da konzumiranje oko 85 g tri puta tjedno nije nepovoljno utjecalo na masnoće u krvi, niti na vrijednost krvnog tlaka. Analiza je provedena na faktore rizika za razvoj srčanožilnih bolesti koji su uključivali ukupni kolesterol, LDL (loš) kolesterol, HDL (dobar) kolesterol, trigliceride, omjer triglicerida i HDL kolesterola te kontrolu sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Ispitanici su bili u dobi od 19 i više godina. Rezultati istraživanja obuhvatili su sve vrste crvenog mesa, uglavnom neprerađenu govedinu i svinjetinu. Prema riječima dr. sc. Wayne Campbell, profesora znanosti o prehrani, crveno meso može biti sastavni dio zdrave prehrane, jer je bogato visokovrijednim nutrijentima, piše she.hr.

Prioritet je visokokvalitetna hrana

Crveno meso je hrana bogata hranjivim tvarima, ne samo kao izvor visokovrijednih proteina, već i namirnica iz koje je najbolja bioraspoloživost željeza. Primjerice, unosom proteina iz crvenog mesa osiguravamo svom organizmu oko 35 grama proteina odnosno značajne količine neophodnih esencijalnih aminokiselina (valin, leucin, izileucin, triptofan, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, histidin). Prve tri aminokiseline potrebne su za sintezu i oporavak mišića nakon napornog treninga, a ostale se osim u crvenom mesu mogu pronaći i u žitaricama, primjerice u mahunarkama. Međutim, namirnice biljnog porijekla sadrže samo određene vrste proteina, što je dodatan pokazatelj važnosti raznovrsne i uravnotežene prehrane koja uključuje kombinaciju namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Zato je važno unositi pravilnu količinu i vrste proteina kako bi organizam dobio sve potrebne aminokiseline, a upravo je crveno meso odličan prehrambeni izbor jer osim što je bogat proteinima, sadrži i veće količine cinka, željeza i vitamina B12.