Isaac Newton predvidio je kraj svijeta 2060. godine

Isaac Newton bio je legendarni znanstvenik najpoznatiji po utvrđivanju zakona gravitacije. No u slobodno vrijeme bavio se eksperimentima kakvih se ne bi posramio ni Voldemort, piše New York Post.

Baš poput negativca iz Harryja Pottera, Newton je aktivno tražio kamen mudraca, mističnu alkemijsku supstancu koja je omogućavala smrtnicima da objekte pretvaraju u srebro ili zlato te koja ima moć podariti vječni život.

U svojoj novoj knjizi Isaac Newton: The Asshole Who Reinvented The Universe, autor Florian Freistetter Newtona prikazuje kao bezobzirnog genija s nimalo društvenih vještina, koji je, unatoč znanstvenim otkrićima, jednako bio posvećen i alkemiji.

"Alkemija za Newtona nije bila samo hobi", piše. "Ako ništa, bilo bi bliže istini reći da je Newtonovo istraživanje fizike hobi kojim se bavio između teoloških i alkemijskih istraživanja", piše Index.hr.

Newton je bio toliko opsjednut pokusima da je izgradio vlastite pećnice i dimnjake samo kako bi ih mogao provoditi. Smatrao je da je potraga za alkemijom toliko sveta da o njoj nikada nije javno pričao, već je o njoj pisao samo u šiframa.

Svoje alkemijske recepte namjerno je ostavljao zbunjujućima, a njegov recept za kamen mudraca koji je navodno stvarao zlato sadržavao je sastojke poput "vatrenih zmajeva", "Dianinih golubica" ili "orlova od žive". "Takve riječi očekivali biste od srednjovjekovnih čarobnjaka. No one su Newtonove", piše Freistetter.

"Newton je alkemiju vidio kao još jedan način za razumijevanje svemira", objašnjava autor knjige za NY Post. "Bio je uvjeren da je pravi bog prisutan svugdje, ne samo u spiritualnoj formi, već i u supstanci. Zbog toga je vjerovao da postoji neka vrsta božje čestice, neki temeljni dio materije koji bi omogućio transformaciju iz svega u sve. Istraživanje alkemije za njega je bilo jednako važno i ozbiljno kao i... znanost."

Newton je rođen 1643. godine u Engleskoj, a od malih nogu navodno je bio ekscentričan i čudan. "Što ću postati? Mogu samo naricati. Ne znam što da radim", Newtonove su riječi, no ne iz starijih dana, već dok je još bio mlad.

Njegov otac umro je prije nego se on uopće rodio, a majka se preudala i poslala ga da živi s djedom i bakom. Newton, pametniji od svojih vršnjaka, živio je poprilično izolirano.

Dnevnik koji je pisao s 19 godina sadrži mnoge napise tipične za tinejdžersku dob, no i rečenice iz kojih se iščitava kako je mnogima želio smrt.

"Od samih početaka znanstvene karijere, Newton je ispunjavao sve kriterije 'ludog profesora'", piše Freistetter te dodaje kako je mladi znanstvenik spavao tek tri do četiri sata dnevno, a jeo nije gotovo ništa.

"Kao mladić gurnuo si je iglu u oko kako bi mogao saznati više o prirodi svjetla", piše autor te ističe kako to nije bio jedini način na koji je Newton riskirao za znanost. "Također, zurio je u pomrčinu Sunca koliko god je mogao kako bi utvrdio njezin utjecaj na vid." "Preživio je sve te eksperimente na sebi bez gubitka vida i bio je duboko fasciniran onime što je otkrio", navodi Freistetter.

U međuvremenu, Newton se još više zakačio za alkemiju te je izabrao pseudonim Jehovah Sanctus Unus, koji je koristio među svojim kolegama. A usudio se i predvidjeti kad bi svijet mogao završiti.

Predviđanje je bazirao na istraživanju Biblije.

Svoje istraživanje doduše bazirao je na opsežnim studijama biblijskih tekstova, iz kojih je zaključio da će se svijet "resetirati" 2060. godine, kad "Kraljevstvo nebesko" prevlada na Zemlji. "Mogao bi završiti kasnije, no ne vidim razloga zašto bi završio prije", Newton je hrabro izjavio.

"Newton je proveo puno vremena proučavajući religiozne tekstove i pokušavao je napraviti kronologiju događaja iz prošlosti kako bi sve te priče posložio u red", kaže Freistetter. "Bio je uvjeren da su budući događaji predodređeni bogom. Iz Biblije Newton je izdvojio neka "proročka" razdoblja. Za njega bi 2060. godina bila novi početak, možda u pratnji rata i katastrofe, no ultimativni start nove "božanske ere"".

Newton je umro u ožujku 1727. godine. Iako njegova fascinacija alkemijom prikazuje drugo lice znanstvenika, Freistetter kaže kako to ne bi trebalo utjecati na njegovu reputaciju - ili njegovo nasljeđe - kao jednog od najvećih umova u svijetu:

"Newton je bio genij kao ni jedan drugi. Nitko prije ili poslije njega, uz moguću iznimku Einsteina, nije naše znanje i svjetonazore promijenio toliko fundamentalno kao on. Pokazao nam je da se svijet može razumjeti, da postoje stvari kao prirodni zakoni i da mogu biti formulirani na precizan, matematički način. On je omogućio modernu znanost."