Imaju rješenje: Evo kako će se u Kanadi i SAD-u ovisnici odreći narkotika i liječiti svoju ovisnost

Osobna upotreba heroina mogla bi biti dekriminalizirana u dijelovima SAD-a i Kanade u nadi da će se ovisnici odreći narkotika i liječiti svoju ovisnost, piše Jutarnji list.

Dok je London prošlog tjedna bio posljednji veliki grad u svijetu koji se založio za dekriminalizaciju posjedovanja kanabisa, stavovi prema mnogo težim drogama već omekšavaju, a za to vrijeme se Sjevernom Amerikom širi revolucija u politici prema problemu droga, prenosi The Telegraph.

Toronto, najveći kanadski grad s oko tri milijuna stanovnika, sada se zalaže za dopuštanje ovisnicima i korisnicima droga da imaju kod sebe male količine heroina, kokaina i fentanila, snažnog sintetičkog opijata, bez straha od kaznenog progona.

Taj nacrt podupiru gradski dužnosnici, koji tvrde da bi blaži pristup korisnicima droga olakšao dobivanje pomoći, posla i stanovanja budući da ne bi nosili stigmu kaznenog progona dosjea.

Rhiannon Thomas, koja koordinira rad na suzbijanju uporabe droga u Torontu, izjavila je za Telegraph da je situacija sa spiralom uporabe droga i s tim povezane kriminalne aktivnosti u gradu "uistinu loša".

Poput Vancouvera, Toronto već pokušava smanjiti ovisnost o drogama dozvoljavajući da se propisane alternative drogama daju u nadziranim "sobama za konzumaciju", što je pristup koji se također isprobava na Manhattanu u New Yorku.

No, radikalniji su pristupi, dodaje, neophodni.

''Kriminalizacija nije uspjela. Ne činiti ništa nije uspjelo. Ničije zdravlje se nije poboljšalo. Moramo pokušati nešto drugo'', kaže Thomas.

Justin Trudeau, liberalni kanadski premijer, izjavio je krajem prošle godine da je otvoren za dekriminalizaciju te je nedavno postavio novog ministra za mentalno zdravlje i ovisnosti.

Broj smrtnih slučajeva u Kanadi od predoziranja opioidima kao što su heroin i fentanil kreće se u smjeru obaranja prošlogodišnjeg rekorda.

U međuvremenu u SAD-u, gdje se također šire programi dekriminalizacije, 100.000 ljudi umrlo je od predoziranja drogom u 12 mjeseci do 30. travnja 2021. godine, što je prvi put da je smrtnost od uporabe droga prešla taj prag.

Dekriminalizacija znači da, iako bi posjedovanje i dalje bilo protuzakonito, počinitelji ne bi bili kazneno progonjeni i dobili kazneni dosje, već bi bili kažnjeni novčano te preusmjereni u program liječenja. Dileri bi se, pak, i dalje suočavali s punom snagom zakona.

U SAD-u nedavni obrat predstavlja radikalna promjena odmaka od pristupa "rat protiv droga", koji datira još iz vremena administracije Richarda Nixona.

''Kriminalizacija osoba koje uzimaju droge imala je negativan utjecaj i ishode'', izjavila je za Telegraph Nora Volkow, ravnateljica Nacionalnog instituta za zlouporabu droga u SAD-u, koji se financira iz federalnog proračuna.

''To je dovelo do prekomjernog zatvaranja crnaca i Hispanoamerikanaca u ovoj zemlji. Više osuđenih za konzumiranje droga bili su crnci, iako nema dokaza da crnci koriste više droga od bijelaca'', kazala je.

Dodaje i da djeca ovisnika koji su završili u zatvoru imaju veću vjerojatnost da će i sama postati ovisna.

Oregon je jedna od prvih država koja je krenula u smjeru dekriminalizacije teških droga.

Birači su podržali tu promjenu na referendumu 2020. godine, a prema kojoj posjedovanje malih količina droge - poput dva grama heroina - podliježe novčanoj kazni od 100 dolara.

No, kazna se poništava ako se nazove hitna policijska telefonska linija te se osoba dobrovoljno prijavi na medicinsku procjenu. Presude su pale sa 4000 u 2019. godine na 364 u razdoblju od veljače do kolovoza prošle godine.

Slična legislativa raspravljana je i na Rhode Islandu, Massachusettsu i Maineu, gdje je mjeru uvela Anne Perry, demokratska zastupnica i umirovljena medicinska sestra.

Potaknulo ju je iskustvo rada u ruralnom dijelu države gdje je ovisnost, posebice o opioidnom oksikontinu, vrlo raširena.

Njezinom se prijedlogu opirala se lokalna policija, pa je odobren samo u donjem domu zakonodavnog tijela države Mainea.

''Protivimo se tome zbog učinka koji ima na ljude'', rekao je Edward Tolan, predstavnik šefova policije Mainea.

No, kanadska policija zauzima drugačiji stav i sklona je tome da se u Vancouveru i Torontu dekriminalizira osobna upotreba teških droga.

''U 2015. godini, ovdje u Britanskoj Kolumbiji, gdje živi pet milijuna stanovnika, bilo je 529 smrtnih slučajeva od predoziranja drogom. Sada smo u ritmu koji ide prema više od 2000. To znači da šest ljudi umire svaki dan'', dodao je Serr, inače šef policijske uprave Abbotsford.

''Kaznenopravni sustav ne mijenja ishode. Postoji stigma koju ove droge nose sa sobom, zbog čega se ljudi nerado javljaju i traže pomoć. Ne želimo da ljudi uzimaju drogu, ali oni koji prodaju, uvoze i proizvode tu drogu i ugrožavaju našu zajednicu bit će prioritet za policiju'', istaknuo je.

U cijeloj Kanadi dozvoljena je rekreativna uporaba marihuane za odrasle. U SAD-u je to legalno u 18 država, a Washington i Kongres razmatraju ukidanje savezne zabrane.

No, neki zakonodavci žele ići dalje u dekriminalizaciji, ali ne i legalizaciji upotrebe teških droga.