I Slovenija želi suhozid na UNESCO-ovom popisu svjetske kulturne baštine

Slovenska vlada u četvrtak je potvrdila plan aktivnosti vezan na uvrštavanje suhozida na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva, u zajedničkoj međunarodnoj akciji s Ciprom, Grčkom, Bolgarskom, Hrvatskom, Italijom, Švicarskom, Francuskom i Španjolskom.

Tehnika gradnje "suhog" zida od lokalno raspoloživog kamena i bez korištenja vapna ili nekog drugog veziva karakteristična je za mediteransko podneblje.

U Sloveniji, koja nastoji graditi identitet alpsko-sredozemne zemlje, ta je tehnika gradnje tradicionalno prisutna u kraškom i primorskom okolišu, gdje se koristila za ograđivanje pašnjaka i razmeđivanje te gradnju manjih nastambi, od kamena nastalog čišćenjem zemljišta.

Slovenska vlada je krajem svibnja prošle godine vještinu gradnje suhih zidova i takvo građene objekte upisala u svoj nacionalni registar nematerijalnih kulturnih dobara, nastavljajući s promidžbom te svoje lokalne tradicije.

Sudjelovanjem u nastojanju da se suhozidna gradnja na UNESCO-ovu listu nominira u suradnji s više država s istom tradicijom Slovenija sada svoje nastojanje diže na međunarodnu razinu i daje mu prioritet.

Slovenska vlada u četvrtak je također objavila da će na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine nastojati uvrstiti i idrijsku čipku. Nju su nekoć, kao izvor dodatne zarade, tradicionalno izrađivale žene i kćeri rudara u nekadašnjem rudniku žive u Idriji.

Rudnik je prije više desetljeća zatvoren, ali se tradicija izrade idrijske čipke nastavlja i širi pa je idrijska čipka uvrštena i među predmete kojima svoje goste daruje slovenski državni protokol.