Hrvatska sa 1.241 eurom za zdravstvo po stanovniku na dnu ljestvice EU

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih skupinama stanovnika. Broj liječnika i medicinskih sestara mali je u usporedbi s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.

Životni vijek u Hrvatskoj kraći od EU prosjeka

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.

Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvješću EK.