Hrvati piju ispod prosjeka

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu provedeno u 19 zemalja u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom (JA RARHA) pokazalo je da Hrvati piju manje od ispitanika u ostalim zemljama, ali i da Hrvatska pripada među zemlje s najvećom razlikom među spolovima, jer je pet puta vjerojatnije da će Hrvati imati problema s alkoholom nego Hrvatice.

Istraživanjem je u 19 europskih zemalja obuhvaćeno 33.237 ispitanika, uključujući i uzorak od 1.500 ljudi, starosti od 18 do 64 godine ispitanih u Hrvatskoj od 26. svibnja do 14. lipnja 2015., priopćio je u utorak Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), koji je bio nositelj istraživanja u Hrvatskoj.

Alkohol konzumiralo 84,6 posto ispitanika

Kad je riječ o konzumiranju alkohola kroz 12 mjeseci u istraživanim zemljama, pokazalo se da je alkohol pilo 84,6 posto ispitanika, pri čemu su muškarci (88,5 posto) pili značajno više od žena (80,7 posto).

Hrvatska se našla među zemljama u kojima se alkohol pije ispod prosjeka jer rezultati pokazuju da je u zadnjih 12 mjeseci alkoholna pića pilo 78,1 posto ispitanika, odnosno 85,3 posto muškaraca i 71 posto žena.

Iako statistički gledano Hrvati popiju značajno više alkohola od Hrvatica, hrvatski muškarci su ispod muškog prosjeka istraživanih zemalja.

Uz Hrvatsku ispod prosjeka se pije u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Mađarskoj i Rumunjskoj, a iznad prosjeka u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Islandu, Velikoj Britaniji, Estoniji, Litvi, Poljskoj, Austriji, Francuskoj, Bugarskoj i Grčkoj.

Hrvati manje od prosjeka piju pivo, vino i žestoka pića

Pokazalo se da je na razini 19 zemalja pivo pilo 69 posto ispitanika, dok je u Hrvatskoj prosjek 66,2 posto (79,1 posto muškaraca i 53,4 posto žena).

Ni vino nije alkoholno piće koje hrvatski ispitanici piju više od ispitanika u drugim zemljama, s obzirom da prosjek na razini istraživanih zemalja iznosi 67 posto, a u Hrvatskoj 58,2 posto (65,2 posto muškaraca i 51,3 postio žena).

Slično je i sa žestokim pićima koja je u istraživanim zemljama pilo 57,9 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 45,4 posto (54,9 posto muškaraca i 36,2 posto žena).

Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je da 21,9 posto ispitanika u zadnjih 12 mjeseci nije pilo alkohol, od čega njih 13,9 posto nije pilo alkohol nikada u životu.

Nešto više od svakog desetog hrvatskog ispitanika, odnosno njih 11,1 posto, barem jednom mjesečno je pretjeralo u uživanju u alkoholu, što znači unošenje u tijelo 60 grama čistog alkohola za muškarce ili 40 grama čistog alkohola za žene tijekom jedne prigode.

Graf o udjelu pojedine vrste pića u ukupno popijenom volumenu čistog alkohola u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci pokazuje da je pivo s 56 posto najzastupljenije, zatim vino s 34 posto i, na kraju, žestoka alkoholna pića s deset posto.

Hrvati piju iz zabave i zato što je to zdravo

Kao motive pijenja 38,3 posto hrvatskih ispitanika navodi to što "cuganje" čini zabave i proslave boljima, 26,4 posto zato što je to zabavno, 25,2 posto zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7 posto zato što je alkohol dio zdrave prehrane, a 14,4 posto jednostavno zato što je to zdravo.

Hrvatska je, uz Portugal i Rumunjsku, među zemljama s najvećom značajnom razlikom među spolovima jer je pet puta vjerojatnije da će Hrvati u odnosu na Hrvatice imati problema s alkoholom. Hrvatice imaju znatno manje problema s alkoholom i u odnosu na prosjek svih istraživanih zemalja.

Kad je riječ o nanošenju štete od drugih osoba koje su pile, istraživanje je pokazalo da je dio ispitanika u zadnjih 12 mjeseci doživio neku osobnu štetu, primjerice bili su budni noću, verbalno su zlostavljani, tjelesno ozlijeđeni, sudjelovali su u svađi, vozili se s vozačem koji je previše popio, bili sudionikom prometne nesreće, osjećali se nesigurnim na javnom mjestu, uključujući i javni prijevoz, bili uznemiravani od ljudi koji su povraćali, urinirali ili pravili nered kada su bili pijani.

Takva iskustva je 20,1 posto ispitanika doživjelo od nepoznate osobe, 43,7 posto od poznate osobe, a 49,8 posto od nepoznate i poznate osobe.