Hladni val stiže: Kako se zaštititi i izbjeći oboljenja?
S obzirom da je za BiH najavljen hladni val, te temperature koje će se spustiti do -17 stupnjeva stanovništvo treba biti posebno na oprezu. U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih djelovanjem niskih temperatura, preporučuju se sljedeće mjere:
Kronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim tlakom, itd), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na niske temperature, zbog čega zahtijevaju pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.
Niske temperature su naročito opasne za osobe koje su imale srčani ili moždani udar, jer uslijed hladnoće dolazi do naglog sužavanja krvnih žila, što povećava mogućnost nastanka ugruška, tj. tromboze.
Zdravo radno-aktivno stanovništvo i mladi, koji znatan dio dana provode na otvorenom prostoru, također su izloženi opasnosti od štetnog djelovanja niskih temperatura.
Kronični bolesnici, na prvom mjestu srčani bolesnici i astmatičari, kao i starije osobe, trebaju izbjegavati ili ograničiti izlaske, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima (ako je prisutna poledica kod starijih osoba je povećana i mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova);
Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo izravno udisanje hladnog zraka;
Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom;
Odjeća treba da je topla i komotna, slojevita, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile, jakne sa unutrašnjim slojem od pamuka, a vanjskim slojem nepropusnim za vlagu i vjetar;
Preporučuje se obuća bez visokih peta, topla, ne smije biti uska;
Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno ju je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta;
Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom (naročito kronični bolesnici), kao i sve aktivnosti koje mogu dovesti do umaranja (pojava drhtavice je znak za hitan povratak u unutrašnji prostor);
Izbjegavati duže stajanje ili sjedenje (osobito prekriženih nogu, zbog kompromitiranja cirkulacije) na otvorenom prostoru;
U organizam unijeti dovoljnu količinu tečnosti, najbolje u vidu toplih napitaka (čaj), a izbjegavati alkohol, velike količine kave i cigarete;
Preporučuje se topla i kuhana hrana, naročito ona bogata bjelančevinama (bijelo meso, riba, grah, grašak), tjestenina i namirnice na bazi cjelovitih žitarica, tople čorbe od povrća, kuhano i svježe povrće i voće (naročito banane, limun, naranče, jabuke, kivi).
U slučaju pothlađivanja, treba se postupno utopljivati zamotavanjem u deku, uz konzumiranje toplih napitaka, najbolje zaslađenog čaja.
Ako je uslijed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć liječnika;
Ukoliko su nastale smrzotine (najčešće prsti šake i stopala i uške), a nije moguće odmah dobiti liječničku pomoć, ne smiju se koristiti izravni izvori toplote (npr. grijalice, radijatori) za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva;
Smrzotine se moraju postupno zagrijavati u vodi početne temperature 10 do 15oC, zatim se temperatura vode postupno povećava, svakih 5 minuta za 5oC, do maksimalne temperature od 40oC.
Ne smiju se trljati ili masirati smrznuti dijelovi tijela, a ukoliko su se pojavili mjehurići na koži, ne smiju se probijati;
Ozlijeđeni treba ležati, a smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati (smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u uzdignutom položaju u odnosu na nivo tijela);
Ako su smrzotine zahvatile veću površinu tijela, ozlijeđenom je važno dati zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.
Pri niskim temperaturama, pomoć liječnika potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja, kao i u slučaju jake glavobolje.
Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
