HKD 'Napredak' organizirao razgovor o književnom velikanu Miroslavu Krleži

"Krleža suvremenost - BiH", naziv je razgovora koji je o djelu književnog velikana Miroslava Krleže u povodu 120. godišnjice od njegovog rođenja organiziralo danas u Gradskoj upravi Sarajeva Hrvatsko kulturno društvo "Napredak".

O značaju Krležinog djela za svjetsku književnost razgovarali su predstavnici akademske zajednice, članovi "Napretka" i drugi poštovatelji njegove riječi.

Predsjednik HKD "Napredak" Franjo Topić istaknuo je u uvodnom obraćanju da je riječ o grandioznoj figuri na južnoslavenskim prostorima, ali da je njegovo djelo prisutno i na tlu cijele Evrope.

"Tako veliki ljudi uvijek izazivaju idejno različite reakcije i oni uvijek imaju više zavidnika nego prijatelja" kazao je on.

Književnik Ante Zirdum smatra da je Krleža planetarna intelektualna gromada. Ističe da je to jedna od rijetkih figura u prošlom stoljeću koja je uspjela očuvati intelektualnu uspravnost u doba sveopće pogrbljenosti.

"U Drugom svjetskom ratu trebalo je sačuvati glavu, obraz i intelektualno dostojanstvo. Ovo vrijeme koje mi imamo, turbulentno i vrijeme prikrivenih totalitarizama i mobinga na intelektualce, je trenutak kada nam je Krleža kao uzor potreban. Ovim želimo evocirati uzoritost u nepodilaženju moćnicima" kazao je on.

Ujedno je današnji susret bio prilika i za promoviranje nove djelatnosti "Napretka" - osnivanje poetskog teatra "Krleža - Šop" čiji je idejni tvorac Gradimir Gojer.

Gojer je naveo da su tim projektom spojena dva vremena - vrijeme pravog istinskog Bosanca koji je tu i rođen - Nikole Šopa i Miroslava Krleže, koji je van BiH intenzivno radio na ideji bosanstva i BiH.

On najavljuje da će ovaj teatar biti vrlo jedinstven po načinu djelovanja - on neće imati konkretnu teatarsku trupu, već će za svaki projekt pojedinačno biti formirana trupa od profesionalnih teatarskih glumaca.

Teatar će biti internacionalnog karaktera, te neće biti vezan samo za BiH, već za svijet.

"U okviru ovog teatra nećemo praviti samo predstave na temelju poezije, već ćemo često čitati poeziju na trgovima, u crkvama i tamo gdje ima njenih ljubitelja" zaključio je Gojer.