Hercegovačke piramide: Ilirska piramida iznad Raštana na obroncima brda Orlac

Područje grada Mostara, kao i područje čitave Hercegovine, kao što je dosada relativno poznato - sadrži ogromno bogatstvo prapovijesnih graditeljskih ostataka ili građevina u vidu tzv.ilirskih gradina, gomila ili tumula, bedema, grobnica i slično.

Sve ove građevine svojom enormnom brojnošću i prisutnošću neporecivo ukazuju na to da Hercegovina i Hercegovci još uvijek nisu svjesni kakvu bogatu povijesnu baštinu posjeduje ovaj južni dio zemlje.

A koliko je ogromno i vrijedno bogatstvo graditeljske baštine prapovijesnog doba u Hercegovini, pokazuju i najnovija otkrića koja razotkrivaju da pojedine tzv.ilirske gomile ili tumuli predstavljaju ustvari izvorne fino napravljene ili ozidane građevine piramidalne strukture - odnosno građevine svima poznate kao piramide.

Do prvog naslućivanja da pojedine velike prapovijesne gomile u Hecegovini predstavljaju ustvari samo zamaskirane ili urušene građevine piramidalnog oblika - tj,piramide, 70ih godina prošlog stoljeća došao je jedan od najboljih bosansko-hercegovačkih arheoloških terenskih istraživača Petar Oreč.

On je takve objekte prepoznao unutar velike gomile kod sela Rakitno sjeverno od Posušja, zatim u relativno manjoj gomili kod sela Miletina kod Međugorja te napose u tzv. Sridnjoj gomili iznad Raštana na obroncima brda Orlac u Mostaru.

Upravo je ova zadnja gomila, detaljnim obilaskom od strane autora tijekom ljeta prošle godine prepoznata kao graditeljska struktura stepenaste piramide iz prapovijesnog doba.

Nakon razotkrivanja ove interesantne prapovijesne piramidalne građevine gotovo iznad centra Mostara na spektakularnom položaju, pronađena je oblikom također slična prapovijesna, ilirska stepenasta piramida u zaleđu Neuma kod sela Dobrovo, što je predstavljalo potpunu nepoznanicu kako široj tako i stručnoj javnosti.

Drevna kamena prapovijesna piramida ili piramidolika građevina stepenaste konstrukcije iznad Mostara u cijelosti je izgrađena od strane drevnih najvjerojatnije prailirskih brončanodobnih stanovnika ovog područja, koje ustvari možemo slobodno nazvati pramostarcima.

Osim ove prapovijesne kultne građevine u obliku stepenaste piramide stare oko 3000 godina, možda i više, na ovom istom području uzduž hrbata s južne strane kanjona Podružje, razotkriveni su ostaci drevnog brončanodobnog grada neposredno iznad Domazetovih kuća.

Tu se još nalaze ostaci dviju također piramidolikih prapovijesnih gomila uviše prema samom vrhu ruba klisure, pri čemu se na prvoj gornjoj piramidolikoj 'gomili' nalazi mjestimično očuvan i pravi megalitski (kiklopski) zid od ogromnih neobrađenih blokova vapnenca.

Sve ove zaboravljene prapovijesne građevine nalaze se na krajnjem obodu brda Orlac sjeverozapadno od Vihovića.

Nastavak teksta možete pročitati na stranicama autora