Hajduci i leopardi u Popovom Polju

Putnici namjernici koji su nekad "Ćirom" putovali prema Dubrovniku, prolazili su ispred ulaza jedne od najzanimljivijih špilja na ovim područjima. Danas "Ćire" više nema, a njegova trasa je dijelom pretvorena u cestu koja vodi do Vjetrenice, fenomena u kršu.

Naziv "Vjetrenica" najbolje opisuje ovu špilju. Vjetar, koji puše dok god postoji razlika između vanjske temperature i temperature u špilji, će iznenaditi one koji su očekivali povjetarac koji blago rashlađuje. To nije vjetar u pravom smislu riječi, već strujanje zraka koje izjednačuje promjenjivu vanjsku temperaturu s konstantnom unutarnjom temperaturom od 11 stupnjeva.

Na samom ulasku u špilju, pojavljuju se srednjovjekovni reljefi, koji označavaju grobno mjesto čovjeka čija je kuća nekad stajala na tom mjestu. Ulazak u špilju je obilježen s nekoliko niskih prolaza iza kojih redovito slijede veće dvorane. Otkriveno je oko 7 km kanala u Vjetrenici, a vjeruje se kako njeni pojedini kraci završavaju u Jadranskom moru, kod otoka Šipana i kod Slanog.

Osim geomorfoloških obilježja, u Vjetrenici su otkriveni i znaci ljudskog života. Koštana igla iz prapovijesnog doba je otkrivena u jednoj od dvorana koja je zaštićena od strujanja zraka koji doseže i do 13 metara u sekundi. I "Hajdučki stol" govori o ljudskom obitavanju u špilji. To je kameni stol zajedno s nekoliko kamenih sjedišta koji su napravljeni u špilji, ali nije točno poznato kad.

Vjetrenica je dom za više od 200 životinjskih vrsta što je čini biološki najraznolikijom špiljom u svijetu. Najpoznatiji stanovnik Vjetrenice je čovječja ribica. Ona živi u kamenicama s vodom, a očekivani životni vijek čovječje ribice je oko 70 godina, iako nije rijetkost da prožive i stoljeće. Ovaj vodozemac može preživjeti i 10 godina bez hrane.

U dubini špilje se nalazi i "Leopardov kanal" u kojem je pronađen cjelovit skelet leoparda.