Gorile su sličnije ljudima nego što se mislilo
Gorila Susie pomaže američkim znanstvenicima u istraživanju genetičkih sličnosti i razlika između ljudi i te ugrožene vrste životinja, koja nam je među najbližim rođacima, piše Hina.
Znanstvenici su u četvrtak objavili unaprijeđenu verziju genoma gorile, utemeljenom na DNK Susie, jedanaestogodišnje ženke koja živi u zoološkom vrtu u Columbusu u Ohiju. Na taj su način ispravljeni nedostaci iz prvog mapiranja genoma gorile 2012. godine.
Novo istraživanje pokazuje da su gorile i ljudi genetski sličniji nego što se dosad vjerovalo, jer se genomi razilaze u samo 1,6 posto. Samo su čimpanze i bonobi (patuljaste čimpanze) na taj način povezanije s ljudima.
Novi genom pokazuje u kojim se područjima ljudi razlikuju od gorila: imunološkom i reproduktivnom sustavu, osjetilnoj percepciji, po proteinima u strukturi dlaka, noktiju i kože te po regulaciji inzulina, hormona koji upravlja razinom šećera u organizmu.
Istraživanje su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Washingtonu i rad objavili u časopisu Science.
Američko sveučilište radi na mapiranju kompletnoga kataloga genetskih razlika između ljudi i velikih čovjekolikih majmuna: gorila, orangutana, čimpanzi i bonoba.
Posljednja istraživanja pokazuju da je evolucijska linija čovjeka i gorilu razdvojila prije 12 do 8,5 milijuna godina.
Gorile, koje u prirodi naseljavaju tropske prašume srednje Afrike, najveći su svjetski primati (red sisavaca kojem pripadaju ljudi, sve vrste majmuna i lemuri) jer odrasli mužjaci mogu težiti i 200 kilograma. Ugrožena su vrsta zbog djelovanja čovjeka, odnosno zbog krivolova i pretjeranog krčenja prašuma.
