Genetska istraživanja donijela nove spoznaje o migracijama modernog čovjeka

Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je rezultate genetskog istraživanja visoke razlučivosti kojima je donio nove spoznaje o migracijama anatomski modernog čovjeka iz Afrike u Euroaziju od prije 120 tisuća godina i 75 tisuća godina.

Tekst predstavlja istraživanja provedena u okviru Estonskog Biocentra koja su obuhvatila 483 ljudska genoma od 148 populacija širom svijeta, uključujući i 379 novih genoma iz 125 populacije, kaže se u tekstu.

Migraciju od prije 120 tisuća godina potvrdio je, uz ino, rezultat da moderni Papuanaci sadrže oko dva posto genetičkog materijala koji potječe iz razdoblja prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, prenosi Hina.

Druga migracija anatomski modernog čovjeka, od prije 75 tisuća godina, najvjerojatnije je krenula iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu. Ondje se anatomski moderni čovjek povremeno „miješao“ s Neandertalskom populacijom, te daljnjim migracijama k istoku dolazilo do kontakta i s drugim starosjedilačkim populacijama. To potvrđuje Denisovska populacija, odnosno analiza skeletnih ostatke ženske osobe iz špilje Denisova na Altaju u Sibiru.

Vodeći autori rada su Richard Villems iz Estonskog Biocentra te Toomas Kivisildom i Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, a u istraživanju su sudjelovali Dragan Primorac, Damir Marjanović i Vedrana Škaro iz Hrvatske, te Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Prema izjavama koje su u četvrtak dostavljeni Hini, Richard Villems je ocijenio da rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju evolucijske prošlosti čovjeka i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije.

"Tijekom istraživanja, otkrili smo niz gena koji mogu biti povezani s metabolizmom i imunitetom što ih čini mogućim kandidatima ključnim za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije ljudi danas žive", kazao je Toomas Kivisild.

Dragan Primorac ističe kako rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja su objavljena još prije 16 godina u časopisu Science, kada je utvrđeno da su tri četvrtine muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti izravni potomci ljudi koji su na prostorima "tzv. Balkanskog utočišta" te na prostoru "Ukrajinskog utočišta" preživjeli zadnje ledeno doba.

Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10 tisuća godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije, kazao je dr. Primorac.

Posebno je značajno da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH “ucrtani” u novokreirane “svjetske genetičke mape”, kazao je Damir Marjanović.