Filipinci traže pravo na razvod

Stella Sibonga, Filipinka s troje djece, očajno želi izaći iz braka koji nikad nije ni željela. No razvod u toj većinski katoličkoj zemlji je ilegalan, a sudsko poništenje traje godinama.

Filipini su jedino mjesto izvan Vatikana gdje je razvod ilegalan. Zagovornici razvoda tvrde da zabrana otežava parovima da pobjegnu od nasilnih supružnika, prekidaju veze i ponovno se vjenčaju.

Osobe koje žele raskinuti brak mogu zatražiti sudsko poništenje ili proglašenje nevažećim, ali vlasti se mogu žaliti na tu odluku.

Pravni proces je spor i skup – slučajevi mogu koštati do 10 tisuća dolara u zemlji raširenog siromaštva. Čak i tada uspjeh nije zagarantiran, a dio stanovnika odlučuje se na brži put, pa postaju žrtve online prijevara, prenosi Hina.

„Ne razumijem zašto to mora biti tako teško“, rekla je Sibonga, koja 11 godina pokušava izaći iz braka na koji su je natjerali njezini roditelji kad je zatrudnjela.

Njezina pravna borba krenula je 2012. godine kad na sudu zatražila poništenje braka tvrdeći da joj je suprug psihološki nestabilan. 

Ured državnog odvjetnika, koji je na Filipinima zadužen i za zaštitu instituta braka, uložio je žalbu i uspješno spriječio razvod.

Sibonga je potom od žalbenog suda zatražila da poništi tu odluku, ali odgovor još čeka.

„Zašto se nas, koji patimo ili smo zlostavljani, zakonski kažnjeni?“, rekla je 45-godišnja Sibona koja živi blizu prijestolnice Manile.

„Samo želimo biti slobodni“.

Disfunkcionalni brakovi

Najveći protivnik razvoda na Filipinima je Katolička crkva, suprotstavljena i pobačaju i kontracepciji. No parlament posljednjih godina bilježi pobjede.

Kontroverzni zakon o kontracepciji prošao je 2012. usprkos velikom protivljenju Crkve.

Većina i oporbene stranke u zastupničkom domu 2018. izglasale su zakon o razvodu koji je kasnije zaustavljen u Senatu. Bio je to prvi put da je takav prijedlog uopće stigao tako daleko.

Ankete koje je provela agencija Social Weather Stations pokazuje promjenu stava Filipinaca prema razvodu.

Oko 43 posto njih je 2005. podržavalo legalizaciju razvoda za „nepomirljivo odvojene parove“, dok ih se 45 posto nije slagalo s tim.

Na isto pitanje 2017. godine oko 53 posto Filipinaca bilo je za razvod, a njih 32 posto protiv.

Skupina zastupnika sada predvodi inicijativu o legalizaciji razvoda, s nekoliko zakona predloženih u oba doma filipinskog parlamenta.

„Ne uništavamo nijedan brak“, rekao je Edcel Lagman, kongresnik i autor jedne od predloženih mjera.

Lagman je istaknuo da je razvod namijenjen „disfunkcionalnim brakovima koji se ne mogu popraviti“ te da bi legalizacija omogućila suprugama i djeci da pobjegnu od „netolerantnih supruga zlostavljača“.

Predloženi zakon ne bi dopuštao „razvod nabrzinu“, dodao je.

Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos je prije pobjede na izborima govorio da država treba razmotriti dopuštanje razvoda, ali ne i da bi proces smio biti lak.

Prijevare oko poništenja

Težak proces podnošenja zahtjeva sudu za poništenje brakova potaknuo je bujanje online prijevara kojima se nude brze presude bez dugotrajnih dolazaka na sud.

Agencija France Presse pronašla je mnoge objave na Facebooku koje šire dezinformacije oko pravnog procesa poništenja. Jedna žrtva rekla je da joj je za lažno poništenje naplaćeno 2,4 tisuća dolara. Ona sada razmatra prelazak na islam jer pod zakonima te vjere ima pravo na razvod.

„Doista pokušavam sve opcije kako bi ponovno bila sama“, rekla je pod uvjetom anonimnosti.

„Poništenje traje jako dugo, tako je skupo i nije zagarantirano, pa tražim lakše načine“.

Stručnjakinja za obiteljsko pravo Katrina Legarda rekla je da broj žrtava prijevara zorno pokazuje nužnost novog zakona.

No pater Jerome Secillano iz Filipinske biskupske konferencije smatra kako otočna država treba biti „ponosna“ na činjenicu da je jedina zemlja izvan Vatikana koja se „drži tradicionalnog koncepta braka“.

„Uvijek će biti nesavršenosti u odnosima“, naglasio je. 

Secilliano argumentira da razvod od partnera zlostavljača stvara "beskrajno nasilje“ jer će partner potom ponovno zlostavljati svog idućeg supružnika.

„Time zapravo ne liječite samu bolest“, zaključio je.

„Grješnica sam“

Sibonga je odrastala kao katolkinja, no prestala je ići u crkvu kako bi izbjegla optužbe o preljubu. Dugo godina ima dečka, no ne može se vjenčati s njim do poništenja prvog braka.

Dužina tog procesa nije neuobičajena na Filipinima, zemlji s problematičnim pravosudnim sustavom u kojem se i najmanji slučajevi rješavaju nekoliko godina.

„Ljudi misle da sam grješnica jer sam tehnički i dalje vjenčana“, kazala je.

„Oni doista vjeruju da se oni koje Bog spoji ne mogu razdvojiti. Stvarno? Čak i ako vas suprug pokušava ubiti, čak i nakon svega što je učinio, razvod nije dopušten?“, pita se 45-godišnjakinja.

Sibonga naglašava kako je njezin odnos sa suprugom bio traumatičan te da je zbog toga dva puta pokušala izvršiti samoubojstvo. Zbog toga ne želi da joj djeca ulaze u brak sve dok se razvod ne legalizira.

„Rekla sam im da mogu živjeti zajedno i imati koliko god djece žele, no odobriti da se vjenčaju“, rekla je.

„Ne želim da završe kao ja“.