Evo kako su gljive i zdravlje povezani

Gljive su biljke i dar prirode koje uspijevaju u svim vremenskim područjima. Od oko 70 000 vrsti samo oko 200 se smatra jestivim. Međutim, tek s malim postotkom je znanost zapravo upoznata, ali je već jasno koliko su gljive značajne u medicini.

Razlog zašto su uvijek udružene u životnoj zajednici s biljkama jeste zato što nemaju klorofil i ne mogu stvarati sebi energiju za život. Gljive najviše rastu krajem ljeta i početkom jeseni zbog vlage, a portal she.hr. piše o njihovom zdravstvenom djelovanju.

Postoje mnogi zdravstveni benefiti gljiva: pomažu u borbi protiv dijabetesa, tope kilograme, jačaju kosti i jačaju imunitet.

Vrganj

Vrganj također poznat i kao bijela gljiva raste na tlu Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Ima debelu bijelu dršku i klobuk tamnosmeđe boje. Smatra najvrednijom gljivom u prehrani i zbog toga se naziva i „ kralj gljiva “. Sadrži vrlo malo kalorija, ali je prepun hranljivih materija poput željeza, proteina, dijetalnih vlakana, vitamina A i C kao i kalcija. Daje osjećaj sitosti i smanjuje nivo hormona koji stimuliraju osjećaj gladi i ubrzava metabolizam. Pomaže i kod kroničnih upala kao što su artritis ili reuma. Pokazalo se da sadrži jedinjenja koja mogu djelovati na uništenje raka debelog crijeva.

Tartuf

Tartufi su najskuplja vrsta gljiva na svijetu koje rastu ispod zemlje i na određenim područjima. Od stotine vrsti tartufa samo njih desetak je jestivo. Najrjeđi, a ujedno i najcjenjeniji tartuf jeste bijeli. Osim svog posebnog mirisa i ukusa poznat je i po svojim ljekovitim svojstvima. Izvrstan je izvor vitamina B i minerala i smatra se da podiže raspoloženje. Još od ranije predstavlja lijek za vitalnost organizma i potenciju. Unosom tartufa dolazi do obnavljanja sivih stanica i samim tim poboljšavanja koncentracije, mogućnosti učenja i pamćenja.

Bukovača

Bukovača je vrsta gljive koja je jako cijenjena i od davnina poznata kao lijek za jačanje imuniteta i liječenje loše cirkulacije u Kini. Raste u šumama širom svijeta, a naziv je dobila jer se obično pronalazi na bukovom drvetu. Po svojoj hranljivoj vrijednosti je bliža mesu nego povrću i predstavlja odličan obrok koji će vas zasititi. Sastoji se od vitamina, proteina, minerala i vode. Evo par problema koja bukovača rješava: dijabetes, povišeni kolesterol, karcinom i loš imunitet. Ova namirnica je vrlo niskokalorična i može se upotrebljavati u bilo koje doba dana.

Lisičarka

Lisičarka se smatra jednom od najukusnijih vrsta zbog svog slatkasto-ljutog ukusa koji predstavlja savršen balans. Raste u izuzetno čistim šumama i njena prepoznatljiva karakteristike je žuti kišobrančić. Poznato je da sadrži visok nivo željeza kao i vitamina A, B, C i D. Čak je 90% sačinjena od vode i vrlo je niskokalorična. Blagotvorno djelovanje ima na rad srca zbog kalija i kalcija koje sadrži. Ima antivirusna i antibakterijska svojstva tako da čisti organizam od toksina, jača imuni sistem i poboljšava cirkulaciju. Ali treba paziti na količinu koja se koristi i ne preporučuje se da se jede više od dva puta nedjeljno jer je vrlo teška za varenje i želudac.