Ekstremne vrućine mogle bi godišnje usmrtiti 152.000 ljudi

Toplotni valovi mogli bi dovesti do još smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vremenom ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere, pokazuje studija.

Od ekstremnih vremenskih uvjeta moglo bi umrijeti do 152.000 ljudi godišnje u Europi do 2100. godine ukoliko se ništa ne učini na smanjenju posljedica klimatskih promjena, tvrde znanstvenici.

Ta je brojka za 50 puta viša od smrtnih slučajeva koji se trenutno prijave, navodi studija objavljena u planetarnom zdravstvenom žurnalu Lancet.

Toplotni valovi mogli bi izazvati 99 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim prilikama, dok je južna Europa najteže pogođena.

Eksperti tvrde da su nalazi studije zabrinjavajući, ali su neki upozorili da bi takve prognoze mogle biti pretjerane.

Ukoliko se ništa ne učini na smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju politike na smanjenju posljedica ekstremnih vremenskih događanja, u studiji Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije se navodi:

- Broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vremenom mogao bi porasti sa 3.000 godišnje između 1981. i 2010. na 152.000 između 2071. i 2100. godine.

- Dvije od tri osobe u Europi bit će pogođene katastrofama do 2.100. godine, naspram stopi od jedne u 20 na početku stoljeća.

- Doći će do značajnog rasta broja smrtnih slučajeva od poplava, sa šest žrtava godišnje na početku stoljeća na 233 godišnje na njegovom kraju.

Istraživanje je analiziralo posljedice sedam najopasnijih događanja izazvanih vremenom - toplotnih valova, hladnih razdoblja, šumskih požara, suša, poplava na obalama rijeka i mora i olujnih vjetrova - u 28 članica EU, kao i u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu, prenosi BBC.