Džemal Bijedić i skidanje hipoteke ustaštva sa Zapadne Hercegovine

U povodu obilježavanja 40. godišnjice od smrti predsjednika saveznog izvršnog vijeća bivše Jugoslavije Džemala Bijedića, u srijedu je u Muzeju Hercegovina – spomen kući Džemala Bijedića u Mostaru upriličena izložba "Džemal Bijedić ’1917-1977-2017’" te promocija knjige "Džemal Bijedić politička biografija", II. izdanje, autora Husnije Kamberovića.

''Mislim da je važno da se Bosna i Hercegovina prisjeti godišnjice smrti Džemala Bijedića, s obzirom da je on bitna osoba u političkoj povijesti Bosne i Hercegovine'', rekao je Husnija Kamberović.

Dodao je kako današnja izložba te predstavljanje knjige pokazuju jedan težak i mukotrpan put BiH ka vlastitoj integraciji kojoj je, kako je ustvrdio, Bijedić puno doprinosio i to posebno kroz afirmaciju Hercegovine.

''Pogotovo kroz afirmaciju zapadne Hercegovine, skidanje hipoteke ustaškog pokreta i ustaštva koja je nakon Drugog svjetskog rata dugo bila nametana prema stanovništvu i zapadnoj Hercegovini u cjelini'', istaknuo je Kamberović, napomenuvši kako je Bijedić radioi na političkoj, ali i ekonomskoj integraciji BiH.

''Druga razina. koja je vidljiva kroz ovu izložbu, je zalaganje za ravnopravnost BiH u jugoslavenskoj federaciji i afirmaciju BiH kao ravnopravne članice te federacije'', rekao je Kamberović.

Ustvrdio je kako je Džemal Bijedić jedan od rijetkih političara za kojeg se može reći da je u socijalističkoj Jugoslaviji aktivno sudjelovao u izgradnji jugoslavenske vanjske politike.

Inače, drugo izdanje knjige "Džemal Bijedić politička biografija" djelomično razlikuje od prvog - osnovne teze i argumentacije su ostale iste, a proširen je dio u vezi s Bijedićevim angažiranošću Dakon drugog svjetskog rata.

Džemal Bijedić, njegova supruga i još šest članova pratnje i posade poginuo je 18. siječnja 1977. godina na putu iz Beograda prema Sarajevu, na planini Inač kod Kreševa u zrakoplovnoj nesreći u vezi s kojom se i danas vežu brojne kontroverze i nedoumice.

Džemal Bijedić je rođen 12. travnja 1917. u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke obitelji. Kao student u Beogradu pristupa komunističkom pokretu, postavši ubrzo jedan od najistaknutijih aktivista. U listopadu 1939. u Beogradu je primljen u SKOJ, a prosinca iste godine u mostarskoj organizaciji u KPJ.

Četiri puta je bio u zatvoru, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije sudjeluje u NOB-u.

U poratnom periodu obnaša brojne i odgovorne funkcije u republičkoj vlasti i Centralnom komitetu KPBiH, a koju godinu poslije na čelu je Oblasnog komiteta KP BiH za Hercegovinu i predsjednik mostarskog sreza. Nešto kasnije, ponovno se vraća u Sarajevo, u republičku vladu, a potom postaje predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu.