Dugine obitelji žive među nama i ima ih sve više

''Istospolni partneri s djecom, odnosno dugine obitelji, žive među nama, oni su naši prijatelji, susjedi, kolegice i ima ih sve više i više. U Hrvatskoj ih je bilo i prije nego što je donesen zakon koji priznaje njihovu obiteljsku zajednicu'', rekao je Marko Jurić iz Zagreb Pridea za Bljesak.info.

Naime, donošenjem Zakona u životnom partnerstvu u Hrvatskoj 2014. godine LGBT parovi i njihova djeca postali su djelomično priznati zakonom, te prestaju biti diskriminirani.

''Istospolni parovi i njihova djeca su u Hrvatskoj do donošenja zakona bili neprepoznati i diskriminirani, no danas uživaju puno veći opseg prava, a njihova djeca imaju i određenu pravnu zaštitu. Međutim njihov građanski status nije ravnopravan obiteljima gdje su roditelji različitoga spola'', rekao je Jurić.

Roditeljska skrb

Po zakonu životni partner roditelja djeteta ima pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu, odnosno sadržaje roditeljske skrbi zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja temeljem odluke suda, u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi. Po ovom zakonu ako oba partnera ostvaruju roditeljsku skrb odluke bitne za dijete dužni su donositi sporazumno.

U hitnim slučajevima, kad prijeti neposredna opasnost za dijete, životni partner ima pravo donijeti hitne odluke o poduzimanju nužnih radnji u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestiti roditelja. Svakodnevne odluke u vezi s djetetom može donositi i životni partner uz pristanak roditelja djeteta. Zakonom su uređena prava koja se odnose na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nakon prestanka životnog partnerstva.

Briga za malodobno dijete moguća je kroz odredbu zakona ''Partnerska skrb''.

Zakon postoji, ali…

Partnerska skrb, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, je oblik skrbi za maloljetno dijete koju može pružiti životni partner nakon smrti životnog partnera roditelja djeteta, a iznimno i za života životnog partnera roditelja djeteta, ako drugi roditelj nije poznat ili ako mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta.

Temeljem odluke suda o partnerskoj skrbi nad maloljetnim djetetom partner-skrbnik djeteta stječe roditeljsku skrb te sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Bilješka o partnerskoj skrbi upisuje se u maticu rođenih djeteta.

Zakon o životnom partnerstvu ne ide u potpunosti u korist LGBT roditelja. Naime, parovi koji sklope životno partnerstvo ne mogu posvajati djecu svog partnera, te ne nemaju pravo na umjetnu oplodnju. Zbog svih ovih pravnih ''zavrzlama'' djeca u duginim obiteljima se i dalje tretiraju drugačije.

''Djeca u istospolnim partnerstvima u zakonskom smislu tretiraju se drugačije, baš kao što obiteljska zajednica njihovih roditelja – životno partnerstvo - tretira drugačije u odnosu na brak. Mi na tome moramo nastaviti dalje raditi. Svi moraju imati ista prava i jednaki pravni status'', objašnjava Jurić.

Političari u zabludi

Jurič je rekao kako su političari u zabludi ako misle da će LGBT obitelji imati djecu samo ako im se omogući posvajanje.

''Istospolni parovi imaju svoju vlastitu djecu koja nastaju odlukom njihovih roditelja, planiranjem ili dogovorom. U zabludi su oni političari koji misle da te obitelji nastaju samo ako se istospolnim parovima omogući posvajanje djece'', objašnjava Jurić.

Stoga, bez obzira na zakon u Hrvatskoj LGBT osobe ne odustaju od toga da imaju obitelj s djecom. Stoga koriste razne načine kako bi isplanirali obitelj, a neki od tih načina su i potpomognuta oplodnja u inozemstvu, potpomognuta oplodnjom izvan sustava zdravstvene skrbi, jednoroditeljskim posvojenjem djeteta, dogovorom životnih partnerica s muškim donatorom, dogovorom između gay i lezbijskih parova.

Stanje u BiH

Dok u Hrvatskoj djeca i roditelji iz duginih obitelji imaju donekle zajamčena prava, BiH je daleko od toga. Naime, u ovoj zemlji u obiteljskom zakon se sve odnosi na zajednicu muškarca i žene, odnosno oca i majke. Zbog toga pojedine LGBT osobe ovdje ne žele zasad imati djecu.

''Za sada zaista ne razmišljam o djetetu, jer kada realno pogledam, to dijete bi u našoj sredini odmah bilo diskriminirano i stigmatizirano jer ima dvije majke. Morali bi mu lagati, da smo rodice, tetke, prijateljice, a ne želim graditi takav život zasnovan na laži. Za sada zaista ne želimo djecu, jer ni mi same nismo spremne na borbu protiv cijelog društva i predrasuda'', rekla je M.I. iz Mostara, dodajući kako naše društvo još uvijek lako ne prihvaća postojanje 'drugačijih', tako da je i samo outovanje teška tema, a kamo li roditelji istog spola.

*Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.