Država mora odgovoriti na nasilje nad ženama

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović-Hadžiabdić ocijenila je da građani u BiH nisu dovoljno informirani o nasilju nad ženama i djevojčicama te da nasilje nije privatna već javna stvar i da su građani obavezni da prijave slučajeve nasilja ako ga primijete.

To je kazala novinarima povodom diskusije o temi "Što je potrebno da bi se nasilje nad ženama i djevojčicama u BiH smanjilo", koja je organizirana danas u Sarajevu kako bi se obilježio početak trogodišnjeg programa Ureda UN Women u BiH "Standardi i angažman za sprečavanje nasilja na ženama i obiteljskog nasilja u BiH".

Također, Filipović-Hadžiabdić smatra da određene institucije, kao što su zdravstvene i školske, ne daju dovoljno značaja ispunjavanju svojih obaveza u pogledu prijavljivanja nasilja nad ženama i djevojčicama. Posljedica toga je, ističe, i vršnjačko nasilje koje je sigurno posljedica nasilja nad ženama, odnosno nasilja u obitelji.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH smatra da je neophodno veće razumijevanje cijelog društva, kako za žrtve nasilja, koje su najčešće žene i djeca, tako i za nasilnika.

''Ako mi kao pojedinci ne doživljavamo nasilje, onda smatramo da to ne postoji. Međutim, država i društvo su obavezni da pomognu žrtvi, kao i da utvrde koji uzroci dovode osobu do toga da vrši nasilje'', istakla je.

Podsjetila je da je BiH prošla rat, suočila se s mnogim traumama, ekonomskom krizom te da je još zemlja u tranziciji, a sve to, mišljenja je Filipović-Hadžiabdić, povećava frustriranost kompletnog stanovništva i vjerojatno dovodi do povećavanja nasilja.

''Država mora napraviti mehanizme i odgovoriti na nasilje'', podvukla je.

Također, dodala je da je potrebna i podrška medija, jer mediji mogu mnogo pomoći u rješavanju ovog pitanja i razvijanju empatije cijelog društva prema žrtvama nasilja te pružanju pomoći onima koji to čine.

Predstavnica UN Women u BiH Ann-Marie Esper Larsen kazala je da ono što je potrebno uraditi, a što ta organizacija, uz pomoć Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA) već radi, jeste kreiranje usluga za žene koje su pretrpjele nasilje te prevencija nasilja u društvu.

Pritom, dodala je, taj rad podrazumijeva i rad s mladim muškarcima i dječacima te širenje njihovog znanja i razumijevanja što je to nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.

Istakla je da je problem nasilja nad ženama globalni problem, čak epidemijskih razmjera.

''U BiH nasilje nad ženama je jako često, gotovo 50 posto žena tijekom života pretrpjelo je neki oblik nasilja. Problem s ovom vrstom nasilja je što često ostane sakriveno i o tome se ne govori, tako da je osim prevencije potrebno potaknuti i javnu raspravu da bi se ovaj problem javno i riješio'', smatra Esper Larsen.

Također, mišljenja je da je i uloga medija u svemu ovome značajna, jer mediji mogu mnogo učiniti kroz izvještavanje nasilja nad ženama, kao o kroz poticanje razgovora o tom problemu.

Pojasnila je da je jedan od aspekata u kojem bi mediji mogli dobro izvještavati o nasilju nad ženama jesu troškovi koje taj oblik nasilja nanosi cijelom društvu, jer žene često zbog pretrpljenih bolova moraju ostati u bolnici i uzeti bolovanje, a to su sve troškovi koji se plaćaju iz javnih sredstava.

Specijalistkinja za politike o rodnoj ravnopravnosti u SIDA-i Carolina Wennerholm kazala je da je ta organizacija potpisala trogodišnji sporazum s UN Women u BiH tijekom kojeg će usko surađivati i s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH te ostalim nevladinim organizacijama na rješavanju tog bitnog pitanja.

Naglasila je da jednakost spolova, odnosno feministički pristup izuzetno prisutan u švedskoj vanjskoj politici, svim njihovim programima, bilo da se radi o infrastrukturi ili drugim razvojnim programima te da je uvijek snažno naglašena komponenta rodne ravnopravnosti, posebno u programima te vrste.