Domaća priča o pivu: 'Lovac' je napokon postao lovina
Priča s pivom krenula je od vina. Tako bi mogli opisati prve korake Lovca, nastale 'u šali' prije četiri godine, dok danas stojimo ispred ozbiljnog proizvoda koji je, kako za Bljesak.info govori Vlado Mandić, mladi pivar iz Širokog Brijega, od Lovca postao lovina.
''Ideju o pokretanju proizvodnje vlastitog piva mi je dao kolega vinar s fakulteta kada mi je jednom u šali rekao da se okušam u pivarstvu jer u Širokom Brijegu ne mogu dobiti dobra vina. Nakon nekoliko godina sam shvatio da to čak ima smisla i tada je krenulo dano-noćno googlanje svega vezanog za homebrewing i craft pivarstvo'', govori Vlado o prvim koracima u kojima mu je od velike pomoći bio i forum volimpivo.ba, najkompletniji forum o pivarstvu u našoj regiji.
Obiteljski posao
Od samog starta priča s pivom je obiteljski posao. Uključeni su Vladin otac, stric i brat, a i samo ime je došlo u nasljedstvo od djeda lovca.
''Svakoga od nas u obitelji je zapala neka uloga, tako da proizvodnja bude konstantna i da obožavateljima nikada ne nedostaje Lovca. Obiteljski se bavimo ugostiteljstvom još od 1961. godine i naš prvi naziv ugostiteljskog objekt bio je 'Lovac', po djedu koji se i sam bavio lovom. Na taj način smo htjeli očuvati uspomenu'', objašnjava mladi pivar.
Nakon četiri godine ‘pivljenja’, od hobista, postali su ozbiljni pivari koji danas imaju kapacitet od oko 35.000 litara, a po potrebi, kako ističu, uz malu nadogradnju se može povećati. Proizvode 'ale' piva, to su piva gornjeg vrenja, dok su najzastupljenija piva na našem tržištu 'lager', odnosno piva donjeg vrenja. Trenutno u ponudi imaju svijetlo pivo Lovac Pale Ale i tamno pivo Lovac Porter. Do sada su radili razna sezonska piva, a tako planiraju i nastaviti.
''Ljeti namjeravamo ponuditi jače zahmeljena, aromatična i osvježavajuća piva, dok zimi planiramo u ponudu uvrstiti tamna piva s više vrsta slada za hladne dane.Ispočetka su kuhanja bila u kućnim posudama, a dobiveno pivo smo kušali s prijateljima čije su pozitivne reakcije bile dovoljan poticaj da to pivo ubacimo u stalnu ponudu našeg irish puba. S vremenom smo usavršavali recepte, slušali reakcije i dojmove naših gostiju, da bismo početkom ove godine zakonski sredili situaciju pivovare, povećali kapacitet i ponudili Lovca u nekoliko gradova u BiH'', govori Vlado.
Na upit o nabavi opreme i sirovina objašnjava kako su nažalost prisiljeni na uvoz iz Njemačke i Slovenije,a ništa lakše im nije bilo proći ni silnu birokraciju prilikom registracije, jer naša država još uvijek nema stav o malim pivovarama.
''Za pokrenuti 'mikro pivovaru' trebalo je proći svu birokraciju, dadžbine, poreze i trošarine kao što prolaze veće industrijske pivovare. Država kod nas još uvijek nema stav o malim pivovarama i vjerojatno se ta situacija neće još skoro mijenjati. Mislim da to nije u redu, jer craft pivovare su male, nezavisne pivovare koje su najčešće u vlasništvu samog pivara, dok industrijske pivovare proizvode milijune litara, ne mare za kvalitetu nego za rezanje troškova proizvodnje i većina ih je u vlasništvu velikih korporacija'', govori Vlado i dodaje kako unatoč cijelom nizu prepreka budućnosti za pivare u BiH ima.
Miroljubivi pivari
‘’Drink for peace je nastao kao ideja jedne šarolike ekipe iz Njemačke, od kojih neki imaju korijene u BiH. Pošto se na našim druženjima pivara sastaju svi homebreweri iz BiH, bilo je lako stvoriti ekipu koja će napraviti zajednički recept i skuhati pivo. Plan je to pivo prodavati u Njemačkoj i BiH, a dio od zarade će ići za razne projekte na sveučilištima i univerzitetima’’, govori Vlado
Trenutno u našoj zemlji postoji oko stotinjak homebrewera u BiH i barem pet-šest mikro pivovara koji su na počecima kao i Lovac, zbog čega se i povećava popularnost craft pokreta. Velika pomoć su i festivali kojih svake godine ima sve više diljem BiH, a uz standardno poznate ljubitelje svijetlog lagera, Vlado nam potvrđuje kako postoje oni koji bi htjeli probati nešto novo.
''Pivska scena u Hercegovini je većinom zasićena industrijskim lagerima, ali se polako stvara sve veći broj obožavatelja crafta te nam je to poticaj da nastavimo proizvoditi i povećavati taj broj. Možda sam previše optimističan, ali mislim da budućnosti ima'', govori Vlado.
Da je optimizam utemeljen potvrđuje i činjenica širenja proizvodnje te pomicanje granica distribucije Lovca, ali i planova za osvajanjem novih tržišta.
''Lovac je napokon postao lovina i može ga se naći u Mostaru, Širokom Brijegu, Čitluku, Međugorju, Ljubuškom, Posušju, Blidinju, Sarajevu i Banja Luci. Što se tiče izvoza, interes postoji. Najviše u Dalmaciju zbog nadolazeće ljetne sezone, a javili su nam se i iz Slovenije. Zbog ograničenog kapaciteta prioritet nam je osigurati konstantnu dostupnost piva na mjestima gdje se piju od samih početaka'', govori Vlado i dodaje kako zasad ipak nema smisla ići na nova tržišta, ako to podrazumijeva gubitak već osvojenih.
