Dnevnik Anne Frank i dalje relevantan, 75 godina nakon njezine smrti

Anne Frank je prije 75 godina umrla u njemačkom koncentracijskom logoru. Prije toga se dvije godine skrivala od nacista i ostavila dnevnik koji je danas svjetski poznat i jednako relevantan.

Rođena u Frankfurtu na Majni, Anne Frank zajedno je s obitelji napustila svoju zemlju u dobi od tri godine bježeći od jačanja antisemitizma.

Logori

Smjestili su se u Amsterdamu, a 1942. sakrili su se u stanu skrivenom iza police s knjigama ne bi li pobjegli od Gestapa.

Pročitajte još

Bivši školski kolege proslavili 90. rođendan Anne Frank

Otkriveni su 1944. i deportirani u koncentracijske logore.

Intimni dnevnik židovske tinejdžerice koji je objavio njezin otac Otto nakon rata podsjeća na strahote holokausta i ponovno je aktualan, ocjenjuje muzej posvećen Anni Frank.

"Najvažniji element dnevnika je to što daje uvid u ono što znači biti čovjek", rekao je Ronald Leopold, izvršni direktor Kuće Anne Frank u Amsterdamu.

"Upravo je zato ostao relevantan tijekom 75 godina nakon Drugog svjetskog rata i zato će i dalje biti relevantan za generacije koje dolaze, u to sam apsolutno uvjeren", ustvrdio je.

Dnevnik Anne Franke jedno je od najčitanijih djela na svijetu: prodan je u gotovo 30 milijuna primjeraka i preveden na više od 70 jezika.

Mlada djevojka, u dobi od 15 godina, umrla je od tifusa početkom 1945. u Bergen-Belsenu, u Njemačkoj. Nekoliko mjeseci poslije saveznici su oslobodili logor.

Ogledalo jedne mladosti

Anne Frank u dnevniku opisuje svoje misli i osjećaje za vrijeme prisilne izolacije s ocem, majkom i sestrom, kao i još četvero Židova koji su se sakrili u tajnom aneksu uz Prinsengracht, jedan od najpoznatijih kanala u Amsterdamu.

Iskreno i bez uljepšavanja govori o svojim dojmovima o drugim stanarima, primjerice o teškom odnosu s majkom.

Govori i o svojoj ambiciji da postane spisateljica i da napiše knjigu o svojim doživljajima tijekom rata.

Iz tih riječi probija glas školarke koja traži svoje mjesto u svijetu, što današnja generacija može razumjeti, kaže Leopold.

"Mladi se mogu poistovjetiti s njome. Oni prepoznaju njezin glas, shvaćaju što je mislila, što je radila kada je imala probleme s majkom", uvjerava.

Mladi pokazuju velik interes za priču o Anni Frank, ističe direktor. Muzej svake godine posjeti 1,3 milijuna ljudi, od čega je polovica mlađa od 30 godina.

"U toj knjizi i kući ima toliko toga" s čime se mladi mogu povezati, rekao je.

"To je ogledalo našeg društva", tvrdi on.

Pouke prošlosti

Posljednji zapis u dnevniku Anne Frank nosi datum 1. kolovoza 1944., tri dana prije nego je stanovnike aneksa uhitio Gestapo.

Otto Frank, jedini član obitelji koji je preživio rat, dobio je dnevnik svoje kćeri nakon rata. Pronašla ga je jedna Nizozemka koja im je pomogla da se sakriju.

Samo 38.000 od 140.000 Židova koji su živjeli u Nizozemskoj preživjelo je holokaust. Broj stradalih jedan je od najvećih u Europi i to je crna mrlja u povijesti zemlje, čija se vlada ove godine prvi put za to ispričala.

U desetljećima koja su protekla dnevnik nije izgubio na relevantnosti, ističe Leopold, posebice u svjetlu jačanja nacionalizma i krajnje desnice.

"Ono što je učinjeno Anne Frank, to su učinila ljudska bića", rekao je.

"Njezin dnevnik pruža nam priliku da izvučemo pouke iz prošlosti, u ova teška vremena koja prolazimo 2020.", istaknuo je.

Za Kuću Anne Frank, zatvorenu za javnost zbog pandemije novog koronavirusa, glavni izazov u idućih 75 godina je kako iskomunicirati to nasljeđe, s obzirom na to da će buduće generacije imati djedove i bake koji su rođeni poslije Drugog svjetskog rata i na to da sjećanje na holokaust malo pomalo blijedi.