Dizdarević: Još 300 radioaktivnih gromobrana u BiH

U BiH nema mnogo radioaktivnog otpada, ali zbog zaštite zdravlja stanovništva, te kao država koja ima namjeru pristupiti EU, treba ga sakupiti i držati pod kontrolom. To je proces koji traje i bilo bi dobro kad bi se okončao i za pet godina, kazao je Agenciji FENA direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Emir Dizdarević.

Kaže da tu prvenstveno spadaju radioaktivni gromobrani, otpad iz vojne industrije u "Rudi Čajevcu" u Banjoj Luci i Tehničko - remontnom zavodu u Travniku, te stari dojavljivači požara koji su ugrađivani prije 30-ak godina.

"Naš je stav da se sve, što se uveze u BiH, mora poslije polovičnog vremena raspada izvesti da ne bismo stvarali radioaktivni otpad. Trenutno je najvažnije da poskidamo sve radioaktivne gromobrane i odložimo ih na jedno mjesto, te ih tako držimo pod kontrolom. Najhitnije je na državnom nivou regulirati adekvatno skladištenje tog otpada", navodi on.

Kaže da se radioaktivni gromobrani nalaze uglavnom na krovovima objekata industrijskih firmi koje su sad u stečaju, a instalirani su sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Uredbom iz 1985./86. godine zabranjeno je postavljanje tih gromobrana, a od devedesetih godina na snazi je obaveza skidanja tih gromobrana. U BiH je dosad adekvatno zbrinuto oko 160 radioaktivnih gromobrana. Ima ih još oko 300 i uglavnom su svi locirani.

Sakupljanje radioaktivnog otpada u BiH započelo je 1997. i dugotrajan je proces, a BiH trenutno nema ni dovoljno kapaciteta za tu aktivnost.

"Prema europskim pravilima, vlasnik (fabrika u Vinči - Srbija) radioaktivnog otpada je onaj tko ga je proizveo. U vrijeme ulaska u EU moglo bi se desiti da im nalože da, uz njihovu pomoć, moraju od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije preuzeti i adekvatno zbrinuti ono što su proizveli," kaže on i precizira da Srbija trenutno odbija prihvatiti taj otpad koji je proizveden u Vinči.

Dizdarević naglašava da su opasnosti od radioaktivnog zračenja najviše izloženi ljudi koji sakupljaju metal s radioaktivnog gromobrana radi prodaje za male pare, a da pritom toga nisu niti svjesni.

"U tim slučajevima za dva- tri sata prime dozu zračenja koja je maksimalna doza za stanovništvo za godinu dana, a to je 1 mili Sivert u godini dana, a da toga nisu niti svjesni", kaže on.

Precizira da je svaka jedinica za otkup sekundarnih sirovina (otpad) obavezna posjedovati instrument za otkrivanje radioaktivnog materijala i mjerenje brzine doze zračenja.

Prema službenim podacima, oko dvije tisuće ljudi u BiH po raznim osnovama ulazi u zonu zračenja, a najviše ih je u oblasti medicine. Dizdarević kaže da je u sutavu oko 65 posto zdravstvenih ustanova u BiH, a preostala je registracija malih izvora zračenja poput zubnih ambulanti koje imaju rendgen s malom dozom zračenja.

"Namjera je pomoći da sustav zaštite od zračenja bude u potpunosti uspostavljen. Bitno nam je locirati taj uređaj, te da nakon demontiranja bude pod našom kontrolom, odnosno propisno zbrinut. Ne želimo primjenjivati restriktivne kaznene mjere, osim u slučaju ako bude ugroženo zdravlje stanovništva", kazao je. Precizira da je pečaćenje objekta trenutno najoštrija mjera koju primjenjuju, a tome prethodi upozorenje inspektora za otklanjanje nedostataka.

U slučaju kad kompanija propadne potrebno je obavijestiti Agenciju o radioaktivnom materijalu, poput radioaktivnih gromobrana, da bi on bio adekvatno zbrinut.

To je slučaj s firmom Agrokomerc u Velikoj Kladiši gdje ima dvadesetak takvih gromobrana, te "Bratstvo" Novi Travnik gdje u krugu imaju sedam gromobrana.

U nadležnosti Agencije je i kontrola nivoa jonizirajućeg zračenja koje nastaje prilikom raznih dijagnostičkih pretraga u medicini. Jonizirajućem zračenju izložene su osobe koje, na odjeljenjima za radiodijagnostiku, treba da urade rendgen ili CT bilo kojeg organa.

"U našoj nadležnosti je da to jonizirajuće zračenje dovedemo u dozvoljene granice i kontroliramo ih da stanovništvo ne bi dobilo dozu višu od one koja je propisana po evropskim regulativama," kazao je.

U BiH su usvojeni pravilnici o zaštiti od jonizirajućeg zračenja stanovništva i profesionalaca koji rade na izvorima zračenja i podzakonski akti po kojima se moraju ponašati sve institucije koje posjeduju izvore jonizirajućeg zračenja.

"Imamo problema sa stomatološkim ordinacijama. Namjera je uvesti evropsku normu i za RTG aparate koji se nalaze u stomatološkim ordinacijama. To znači da svaka stomatološka ordinacija mora imati opremu za zaštitu pacijenata od jonizirajućeg zračenja iako su to male doze zračenja", kaže on. Dodaje da je bitno voditi računa o broju pretraga prilikom kojih su pacijenti izloženi jonizirajućem zračenju.

Direktor Regulatorne agencije Emir Dizdarević mišljenja je da u BiH nema straha od radijacije, ali da ozbiljno treba shvatiti sve nadležnosti te agencije, te primjenjivati mjere zaštite.

"Mi smo nenuklearna država. Nuklearni materijal uvozimo pod kontrolom. Kompanije koje ga uvoze imaju našu licencu, a vozači koji ga prevoze su educirani i imaju certifikat", kaže on.

Najavio je da će u ovoj godini biti formirana eksterna komisija u koju bi bili uključeni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencija za sigurnost hrane, a namjera je kontrolirati i definirati maksimalne količine radioaktivnih izotopa u hrani koja se uvozi.

Plan je pravilnicima i s ministarstvima industrije i šumarstva, te entitetskim ministarstvima okoliša, regulirati monitoring voda, okoliša, otpadnih voda, hrane za životinje. Tako će biti omogućeno praćenje europske direktive s tim u vezi, a van snage će se staviti pravilnik iz 1988. godine koji se i danas koristi.