Danas je vrijeme, sutra već može biti kasno

Aktualna kriza izazvana epidemijom Covid-19 i zahtjev za ograničenjem fizičkih kontakata značajno su promijenili načine kretanja građana.

S obzirom na to da se promet privatnim automobilima naglo smanjio, a javni prevoz je u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i u regiji, privremeno obustavljen, osim za esencijalne radnike s posebnim propusnicama, sve više ljudi vozi bicikle, romobile i pješači.

Metropole

Istovremeno, među onima koji su odlučili koristiti automobil kao prijevozno sredstvo, svjedoci smo da pojedini vozači često gube osjećaj za brzinu na praznim i širokim cestama.

Međutim, regulacija i prostorno oblikovanje prometnica nisu prilagođeni za te značajne promjene u izboru prijevoznih sredstava. Da bi se održao preporučeni sigurnosni razmak prilikom kretanja, a istovremeno zadržala sigurnost u prometu, prometni stručnjaci iz cijele Europe smatraju da je hitno potrebna nova privremena regulacija i preraspodjela prostora na gradskim prometnicama, a što nova preraspodjela urbanih sredina u posljednje vrijeme i jasno pokazuje.

Naime, metropole europskih zemalja poput Njemačke, Austrije, Belgije i Mađarske prepoznale su taj problem i implementirale privremena rješenja.

Giro di Sarajevo i Centar za životnu sredinu iz Banje Luke, u suradnji sa Sindikatom biciklista iz Zagreba pomno prate razvoj prometne situacije tijekom pandemije i aktivno sudjeluju u razmjeni ideja vezano za uspostavu što sigurnijeg i boljeg urbanog prometa u gradovima Bosne i Hercegovine, te u tu stvrhu upozoravaju vlasti da će povratkom na stari sustav ubranog prometa riskirati ne samo kolaps istog, nego i reaktivaciju pandemije.

Ponovnim aktiviranjem javnog prijevoza riskiramo daljnji nastavak širenja zaraze, kao i istovremeno potencijalno opterećenje bolnica ozljeđenima u prometu. Oba spomenuta razloga velike su prepreke za ublažavanje kriznih mjera koje trenutno (opravdano) koče normalan život i ekonomiju, a za koje svi želimo da što prije prođu i da se vratimo u normalne tijekove života.

Rješenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihova relizacija nije vremenski ni financijski zahtjevna. Berlin i Budimpešta već tjednima unazad prenamjenjuju dijelove prometnica u biciklističke trake.

Beč je nastavio širiti svoje zone smirenog prometa u ulicama stambenih naselja. Briselje unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine od 20km/h i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica. Milano najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora na čak 35km prometnica u narednim mjesecima.

Svima njima je cilj da građani koji sada u nuždi biraju bicikl kao način prijevoza, kao i oni koji od ranije koriste bicikl, imaju na raspolaganju jednostavne i sigurne rute za dolazak na odredište. Pješaci također trebaju više prostora na trotoarimakako bi održali sigurnu udaljenost.

To je jedini način za sigurno kretanje dostupan većini građana. Takve mjere takođe doprinose manjoj gustoći putnika u javnom prijevozu nakon što on ponovo krene sa radom.

Potrebno je znati da i radnici ključnih sektora za trenutno funkcioniranje gradova na posao nerijetko putuju biciklom ili pješice, a prioritet mora biti njihova zaštita, kako od potencijalne zaraze, tako i od opasnosti motornog prometa.

Iz svih tih razloga smatramo da se prioritet nesmetanog kretanja ne smije davati jurećim automobilima, nego živim ljudima koji se kreću pješice, romobilom ili biciklom. Smatramo da je vrijeme da se prošire “zone 30” u gradskim centrima i većinski stambenim blokovima, što bi omogućilo sigurnije odvijanje prometa za sve, uz naglasak na one najranjivije.

Privremena prenamjena krajnjih desnih traka na pojedinim bulevarima i ulicama sa više traka u posebne trake za bicikliste oslobodila bi čitav trotoar pješacima, usporila motorni promet na prihvatljive razine te svima omogućila veću sigurnost. Takve prenamjene mogu biti izuzetno jednostavne i jeftine. Na primjerima Budimpešte i Berlina vidimo da se prenamjene mogu provesti “preko noći” iscrtavanjem privremenih oznaka na prometnicama i postavljanjem jednostavnih zaštitnih barijera poput čunjeva i pomičnih stubića.

Redizajn i sigurnost

Odgovornost za provođenje ovih mjera koje će dati odgovor na zahtjeve aktualne krize je na lokalnoj samoupravi, ali državna politika može i mora pomoći odgovarajućim smjernicama, zakonskim okvirom i financijskim doprinosom.

Iz tog razloga pozivaju sve razine vlasti, a posebno kantonalne vlade, te načelnike gradskih općina, da se uključe i osiguraju uvjete za brzo i jednostavno uspostavljanje biciklističke i pješačke mreže staza unutar i između pojedinih općina i gradova. Potrebno je stvoriti regulatorni okvir da se prometnice mogu brzo i lako redizajnirati te pokazati da je prometna politika važan doprinos ljudskom zdravlju.

Važno je i podržati lokalne vlasti brzim davanjem smjernica za privremeni redizajn prometnica kako bi se omogućio siguran i pješački i biciklistički promet putem kvalitetne infrastrukture, a u koju svrhu svoje resurse može ponuditi i civilni sektor poput udruženja potpisnika ovog otvorenog pisma.

Najvažnije privremene mjere koje bi valjalo provesti bez odgađanja u gradovima i općinama su:

• Privremeno proširenje trotoara - ako su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine prometnica posebnim oznakama na njima

• Uspostava privremenih biciklističkih traka na prometnicaama s više traka (“Pop Up Bike Lanes” kakve su već uspostavljene primjerice u Budimpešti i Berlinu) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad

• Premještanje biciklističkog prometa na prometnice u ulicama preuskim za razdvojeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na prometnici potrebno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine

• Uspostava ''otvorene ceste'' za biciklistički i pješački promet ili zona smirenog prometa: pretvaranje odabranih prometnica u zone sa znatno smanjenim motoriziranim prometom (samo za stanare). Privremeno smirivanje prometa također pomaže u oslobađanju parkova od pritiska velikog broja ljudi i omogućavanju kretanja bez opasnosti od zaraze 

• Privremeno smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i 50 km/h u ostatku grada

• Proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala

• Proširenje mreže parkinga za bicikla na svim lokacijama od javnog značaja, ali i u ulicama sa većim brojem stambenih jedinica i privatnih poslovnih objekata, priopćeno je.