Čuvati BiH u kojoj se mjesec i zvijezde dodiruju s krstom i križom
Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine danas je na prigodnoj svečanosti u Sarajevu dodijelio priznanja "Bosanski stećak" Muzeju Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici i književniku Halidu Kadriću za doprinos u pamćenju bh. prošlosti i za afirmaciju BiH.
Pismeno priznanje Arhiva FBiH u vidu plakete za uspješno obavljene poslove iz arhivističke djelatnosti i za razvoj bh. arhivistike dobila je arhivistica Raska Mehdin iz Bihaća.
Priznanja je uručio direktor Arhiva FBiH Adamir Jerković, koji je uz iskrene čestitke dobitnicima "Bosanskog stećka" kazao kako će se truditi afirmirati samo dobro koje izvire iz naroda Bosne i Hercegovine, naglasivši da im je obveza "čuvati BiH u kojoj se mjesec i zvijezde dodiruju s krstom i križom, to je naša vjekovna sudbina, naš sud, da živimo s različitostima i sličnostima".
Uz izraze zahvalnosti kustos fojničkog samostana fra Janko Ljubos istaknuo je da je arhiv značajan za sve ljude u BiH, ali i političare.
''Kada političari dođu u Fojnicu u naš muzej, onda vide da BiH nije nastala s nastankom HDZ-a, SDA ili SDS-a, već da je naša država puno starija, starija je i od komunističke Jugoslavije, od Austrougarske monarhije, otomanske vlasti. BiH je puno, puno starija. Kada to vide svojim očima, ako vide, onda bi promijenili svoj stav prema ovoj državi, prema narodima koji u njoj žive, da vide da su ti korijeni duboki i da su važni'', kazao je fra Janko.
Muzej Franjevačkog samostana krije veliko, još neistraženo bogatstvo, a zahvaljujući Arhivu FBiH dio građe je dostupan istražiteljima.
Književnik Halid Kadrić, koji kontinuirano prati povijest BiH od 19. stoljeća do danas, zahvalio je na priznanju te kazao da u "svakom projektiranom poslu duhovne nadogradnje prethodi hod kroz arhive i knjićnice pa, što više iz njih uzme, to se na cilj stiže s boljim dobitkom".
Priznanja su dodijeljena povodom Dana Arhiva Federacije BiH i Međunarodnog dana arhiva, a nakon završetka akademije otvorena je i izložba "Bosna u vrijeme Kulina bana", čiji je autor viši arhivist Admir Hadrović.
