Crna Gora želi istospolnim partnerima omogućiti zakonsku vezu

Crna Gora priprema model, po kome bi, u skorijoj budućnosti, istospolnim partnerima omogućili da ozakone svoju vezu. Iako je bilo najava da bi u 2016. godini moglo doći do usvajanja Zakona o registriranom partnerstvu, do toga neće doći, jer izrada zakona nije ni počela. U LGBT zajednici ističu da su stvari tek na početku, ali da je realno da sljedeće godine dođe do ovakvog zakonskog rješenja.

Zakon o istospolnim zajednicama do prije pet godina u Crnoj Gori skoro da niko nije ni spominjao. Nakon posljednje Povorke ponosa održane u studenom 2015. godine u Podgorici, LGBT zajednica zatražila je usvajanje ovakvog zakona.

Ispunjavanje obaveza na putu ka EU

Na putu prema Europskoj uniji, Crna Gora posebno vodi računa kada su u pitanju prava LGBT zajednice. Uprkos velikom otporu kako javnosti, tako i građana Budve, u srpnju 2013. godine održana je prva Povorka ponosa u Crnoj Gori. Od tada, stvari su počele da se mijenjaju, a crnogorsko društvo postalo je tolerantnije. Povorke ponosa 2014. i 2015. godine održane u Podgorici, prošle su bez incidenata. Na putu do punopravnog članstva u EU, Crna Gora će morati da usvoji i Zakon o istospolnim zajednicama. Iako je bilo najava da bi takvo zakonsko rješenje moglo biti pripremljeno tijekom ove godine, do toga neće doći.

Blanka Radošević-Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i slododa u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, kaže da je u tijeku izrada analize modela koji bi najbolje odgovarao crnogorskim uvjetima.

"Priprema Zakona o registriranom partnerstvu nije u tijeku, do njegove izrade i eventualnog usvajanja nam predstoji dug put. U dijelu priprema na izradi budućeg Zakona o registriranom partnerstvu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je poduzelo korake na izradi analize modela zakona o registriranom partnertstvu koji bi najbolje odgovarao crnogorskim uvjetim, čime se željela stvoriti osnova za diskusiju o mogućim modelima zakona, te sugerirati ključni koraci koje bi zakonodavac trebao razmotriti prilikom donošenja jednog takvog zakona", kaže Radošević-Marović.

U izradi predmetne analize krenuli su od postojeće normativne prakse zemalja EU, sa posebnim osvrtom na iskustvo Danske, Nizozemske i Francuske, kao tri dominantna modela zakonskog reguliranja registriranog partnerstva.

"Takođe, razmotreno je i iskustvo zemalja regije, odnosno Hrvatske i Slovenije. Budući da će Zakon o registriranom partnerstvu biti predmet zanimanja zakonodavca u sljedećem periodu i predmet rada buduće radne grupe koja će biti tim povodom formirana, za sada mogu samo reći da će se morati voditi računa o okvirama koji su određeni unutrašnjim pravnim poretkom Crne Gore, a prije svega Ustavom i Porodičnim zakonikom. U svakom slučaju, registrirano partnerstvo je veliki izazov u tradicionalnim sredinama kao što je naša, gdje obiteljske odnose reguliraju stoljetna pravila koja su, pritom, izrazito restriktivna", kažu u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Brak ostaje kategorija samo za osobe različitog spola

U LGBT zajednici očekuju da se Zakon o registriranom partnertvu usvoji što prije, jer taj akt, kako ističu, "može unaprijediti kvalitetu života LGBT osoba u Crnoj Gori". Predsjednik Upravnog odbora organizacije "Queer Montenegro" Danijel Kalezić ističe da je Crna Gora na početku procesa kada je u pitanju reguliranje odnosa u ovoj oblasti.

"Još uvijek se nije počelo sa pisanjem zakona. Mi ćemo napraviti tekst prijedloga zakona, a nadamo se da će nakon toga biti napravljena radna grupa od strane Vlade, kako bi finalizirala tekst zakona, da bi Vlada jedan takav zakon mogla predložiti Skupštini na usvajanje. Što se tiče jednog ovakvog zakona, ne bi trebalo biti bilo kakvog otpora. Takvo zakonsko rješenje neće uređivati odnose parova osoba istog pola, već će biti otvoreno za osobe različitog pola. Ne ulazimo u pitanja braka, kao ni u pitanja gdje postoji društveni otpor, već pokušavamo urediti odnose osoba koje nemaju pravo na brak ili ne žele stupiti u bračnu zajednicu. Brak ostaje kategorija koja je isključivo samo za osobe različitog pola", ističe Kalezić.

Uprkos najavama da bi u 2016. godini moglo doći do prvog gay braka u Crnoj Gori, do toga ipak neće doći, kaže Kalezić.

"Postojale su inicijative da taj proces krene ove godine, ali se ispostavilo da ipak neće tako biti. To je proces koji zahtijeva vrijeme", kaže Kalezić.

On ističe da se stvari u Crnoj Gori mijenjaju kada je u pitanju ostvarivanje prava LGBT zajednice, ali ne onom brzinom kako bi u ovoj zajednici htjeli.

"Ne možemo govoriti o tome da su stvari došle do nivoa da smo mi zadovoljni. Ali definitivno, kada pogledamo nazad pet godina, vidimo jedan put koji je LGBT zajednica prošla, ali i društvo. Prave promjene će tek uslijediti", poručuje Kalezić.

Liberali podržavaju LGBT zajednicu

S obzirom da Crnu Goru ove godine očekuju izbori, jasno da će novi saziv Vlade, kasnije i Skupštine raditi na donošenju Zakona o registriranom partnerstvu.

Liberalna partija (LP) jedna je od rijetkih stranaka, ako ne i jedina, koja je iskazala spremnost da pomogne u izradi ovog zakona. Lider ove stranke Andrija Popović podsjeća da je LP još u predizbornoj kampanji 2012. godine najavila da će u ovom mandatu snažno podržavati izjednačavanje prava LGBT osoba sa svim pravima koja pripadaju svakom građaninu.

"Liberalna partija ranije je iskazala spremnost da pokrene takvu proceduru u Skupštini Crne Gore. Najkvalitetniji rezultati mogu se postići samo u suradnji sa civilnim sektorom i organizacijama koje se bave borbom za jednaka prava LGBT osoba i koja su u direktnoj komunikaciji sa LGBT građanima", kaže Popović.

On ističe da je svjestan da Crna Gora još uvijek nije u potpunosti spremna da bezpogovorno prihvati i poštuje svaku različitost, a posebno u smislu istospolnih zajednica.

"Važno je, ipak, naglasiti da je naše društvo do danas, a posebno u zadnjih par godina, dostiglo veoma visok stupanj tolerancije i prihvaćanja LGBT osoba kao sastavnog dijela društva. To je pokazala i posljednja Povorka ponosa 2015. godine u Podgorici, koja je protekla bez ikakvih incidenata. Ipak, trebat će nam još dosta posvećenosti u radu s LGBT osobama, njihovim obiteljima i prijateljima koji na osobnoj razini moraju prihvatiti sebe ili svoje najbliže koji pripadaju LGBT populaciji, kao normalne i ravnopravne građane na svakom mjestu i u svakoj situaciji. Kao liberal osjećam obavezu da budem na strani onih koji su ugroženi, marginalizirani i koji često nemaju adekvatnu zaštitu institucija i društva pred agresivnim nasiljem i pokušajima ugnjetavanja", zaključuje Popović.