Bolero izgubio autorska prava

Gotovo 90 godina od praizvedbe u pariškoj Operi Garnier jednom od najizvođenijih djela klasične glazbe, Ravelovom Boleru nedavno su istekla autorska prava, izvijestili su glazbeni krugovi, piše Hina.

"U svijetu se ovo Ravelovo djelo izvodi svakih deset minuta, a s obzirom na to da traje 17 minuta, znači da se diljem planeta neprestano svira i sluša", kazao je za AFP Laurent Petitgirard, kompozitor i predsjednik francuske Udruge autora i kompozitora (Sacem). "Odsad ćemo ga slušati i češće, vjerojatno i u reklamama i u filmovima. Sada je javno dobro, sada pripada svima", kazao je.

Ovo simfonijsko djelo komponirano 1928. i praizvedeno 22. studenoga iste godine u pariškoj Operi Garnier, po originalnoj je zamisli trebalo biti glazba za balet koju je od skladatelja naručila poznata ruska balerina Ida Rubinstein, Ravelova prijateljica i pokroviteljica.

Djelo se 'na prvu' svidjelo kritičarima i ubrzo postiglo planetaran uspjeh unatoč tomu što se melodija ponavlja nepromijenjenim ritmom koji je dugo zbunjivao ljubitelje klasične glazbe. Bilo je i glazbenih kritičara koji su ga proglasili dosadnim.

Bolero je prvi put bez koreografije i u koncertnoj verziji izveden 11. siječnja 1930. u pariškoj dvorani Gaveau.

Priča se da je tijekom jedne od prvih izvedbi u publici sjedila starija dama koja je u jednom trenutku uzviknula da je skladba "luda." Ravel se tada okrenuo svom bratu i kazao: "Evo bar jedne koja je razumjela".

"Riječ je o jednostavnom djelu, bez ikakvih pretenzija da bude virtuozno", rekao je o Boleru njegov autor, dok ga Petitgirard opisuje kao "eksperimentalan, precizan komad koji odražava Ravelovu genijalnost".

Bolero je od 1. svibnja 2016. postao javno dobro, što znači da su nad njim istekla autorska prava i prestali se plaćati tantijemi. U Francuskoj autorska prava istječu 70 godina nakon smrti autora, što je u Ravelovom slučaju bil0 1937., no francuskim je zakonom bilo predviđeno devetogodišnje produljenje kako bi se kompenziralo razdoblje dvaju svjetskih ratova.

Djelo koje su izvodili najveći svjetski dirigenti bio je inspiracija i mnogim koreografima. Popularizaciji komada pridonio je poznati talijanski dirigent Arturo Toscanini, koji ga je, u suradnji s Njujorškom filharmonijom premijerno izveo u Americi 1929.

Ravel je navodno želio napraviti eksperiment na način da kratku glazbenu temu neprestano ponavlja bez ikakva glazbenog razvoja, no uz postupno povećavanje broja instrumenata koji se uključuju u izvedbu i uz 'crescendo' koji ga čini posebnim.

Ravelov balet u početku se zvao Fandango, po vrsti plesa, no sam autor ubrzo ga je preimenovao u Bolero. Djelo počinje dionicama dvaju instrumenata, bubnjeva i flaute, a završava orkestralnim izvođenjem 120 instrumenata koji preuzimaju glavnu temu.

Ravel (1875.-1837.) bio je francusko-baskijski kompozitor i pijanist iz razdoblja impresionizma. Ravelova klavirska dela "Jeux d'eau", "Miroirs" i "Gaspard de la nuit" često zahtijevaju virtuoznost od izvođača, a njegove orkestralne kompozicije sadrže veliki raspon tonaliteta i uključuju puno instrumenata.

Slavni je skladatelj umro 1937. bez vlastitih nasljednika jer se nije ženio niti je imao djece, a njegov jedini nasljednik bio je brat Edouard koji je umro 1960. Tada je počela žestoka i složena pravna bitka među članovima Edouardove obitelji, u koji se uključila i Edouardova bivša maserka i vozač, pa čak i nekadašnji direktor pravne službe francuskoga društva glazbenih autora, skladatelja i izdavača.

Procjenjuje se da je od 1960. Bolero od tantijema zaradio više od 50 milijuna eura, prenosi Hina.