Bogati još bogatiji - Nikada ne propustiti dobru krizu

Jedan posto najbogatijih Amerikanaca zaradio je tijekom pandemije korona virusa 308 milijardi dolara, dok je 26 milijuna njihovih sunarodnjaka ostalo bez posla, podaci su washingtonskog Instituta za političke studije. Ova institucija navodi da je od 18. ožujka do 22. travnja bogatstvo američkih plutokrata naraslo za 10.5 posto.

Banke koje su bile najveći korisnici pomoći u recesiji 2008., također su dobro prošle i u ovoj krizi, jer su zaradile 10 milijardi dolara za dva tjedna na ime provizija nakon što je američka vlada preko njihovih računa plasirala 349 milijardi dolara zajmova namijenjenih malim firmama, prenosi Nacionalni javni radio (NPR).

'Nikada ne propustiti dobru krizu'

Bogataši su očito iskoristili, kako navodi Guardian, prvi dio čuvene izreke da „nikada ne treba propustiti dobru krizu“. Međutim, zanemarili su drugi dio koji glasi: izvanredne situacije treba iskoristi za promjene na bolje, u ovom slučaju da se smanje socijalne nejednakosti. Međutim, one se očito dodatno produbljuju.

Tako je najbogatiji čovjek svijeta Jeff Bezos uvećao svoj imetak sa 105 na 130 milijardi dolara. Na početku krize pala je vrijednost njegovih akcija u Amazonu, čiji je osnivač. Međutim, ovoj kompaniji, koja je i prije krize kontrolirala blizu 50 posto trgovine preko interneta u SAD-u, išao je u prilog veliki broj online narudžbina u situaciji kada je stanovništva zbog pandemije bilo zatvoreno u svojim domovima.

Zbog naglog rasta prometa Amazon je zaposlio u ožujku 100 tisuća radnika, a očekuje se da će ih angažirati još najmanje toliko. Akcije kompanije su naglo skočile na burzama bez obzira na kritike da zaposleni u Amazonu nemaju odgovarajući zaštitnu opremu od korona virusa.

U svakom slučaju, Bezos je zaradio za kratko vreme 25 milijardi dolara, što je, prema podacima Instituta za političke studije, više od bruto društvenog proizvoda Honduarasa, koji je 2018. godine iznosio 23,9 milijardi dolara.

Više od milijarde su zaradili i Bezosova bivša supruga MacKenzie, osnivač Zooma Eric Yuan, bivši šef Microsofta Steve Ballmer, te čelnik Tesle i SpaceX-a Elon Musk.

Bogati prvi u redu za vladinu pomoć

Neki od najbogatijih Amerikanaca bili su među prvima u redu kada su vlasti usvojile paket pomoći od nekoliko tisuća milijardi dolara u cilju poticaja ekonomije uzdrmane pandemijom.

Najbogatiji su iskoristili razne pravne praznine da prigrabe za sebe dio od 349 milijardi dolara stimulativnog paketa namijenjen malim poduzećima. Tako je 150 javnih kompanija uspjelo da dođe u posjed više od 600 milijuna dolara zajmova prije nego što je nestalo sredstava. Među njima je i Shake Shack, kompanija koja ima šest tisuća zaposlenih i čija je vrijednost procijenjena na dvije milijarde dolara.

Drugi primjer je Fisher Island u blizini Miamija, čije su plaže prekrivene pijeskom s Bahama, na koji imaju pristup samo članovi kluba čiji je prosječni prihod 2,2 milijuna dolara godišnje. Bez obzira na visoke prihode, dodijeljeno mu je dva milijuna dolara pomoći.

Stanovnicima ovog otoka je dobro išlo i prije pomoći koju su dobili. Tako su da nabaviti testove na korona virus za sve naseljene, dok se ostatak Floride zlopatio. Samo jedan posto građana Floride je testiran, što je tek četvrtina prosjeka na razini SAD-a, gdje je ovoj proceduri dosada podvrgnuto četiri posto.

Zbog toga su američke demokrate u ožujku tražile da se osigura bolji uvid u korištenje 500 milijardi dolara namijenjenih za stabilizaciju burzi.

Naime, demokrate su optuživale velike kompanije da su svojim postupcima dovele do naduvavanja burzi jer su plasirale na nju jeftini novac do koga su došli kao posljedica monetarnog popuštanja nakon prethodne krize.

Prema nekim procjenama, njihovi sadašnji gubici su jednaki padu akcija, pa dio kongresmena smatra da ne treba ponovo da se spašavaju velike korporacije koje su svojih potezima doprinijele krizi 2008., kada su im vlade i središnje banke već jednom pomogle.

Bogatstvo milijardera 11 puta veće nego 1990.

Pandemija je dodatno razotkrila jaz između ekstremnog bogatih i ostatka SAD-a koji se produbljuje posljednjih desetljeća, ističe Chuck Collins, direktor Programa o nejednakosti i općem dobru na Institutu za političke studije.

“Ekonomska pravila idu u prilog vlasnicima imovina naspram svih ostalih,” ističe Collins.

Ni 2016. godine 90 posto Amerikanaca nije uspjelo da se oporavi od prethodne recesije, dok je najbogatijem sloju od 10 posto stanovnika bilo potrebno samo dvije i po godine da se vrate na nivo iz 2007. da bi potom konstantno uvećavali svoje bogatstvo.

To potvrđuje i stanje na burzama na kojima jedan posto najbogatijih posjeduje 38 posto akcija, pokazuje istraživanje ekonomiste Edwarda Wolfa s Univerziteta u New Yorku.

Više na Radio Slobodna Europa.