Bljesak.info u New Yorku

Nije najveći grad na svijetu, nije niti najljepši. Ima i važnijih središta s više stanovnika, ali New York ima osobinu neusporedivosti. Ovaj velegrad nije samo centar urbanog pojasa od Bostona do Washingtona, u mnogočemu je New York i centar svijeta. Pa iako rezolucije Ujedinjenih naroda više i nisu toliko moćne i značajne, indeksi s burze Wall Street imaju moć preokrenuti smjer u kojem čitav svijet ide.

Od mnogih nadimaka koji opisuju New York, najbolje mu stoji onaj najpoznatiji - „grad koji nikad ne spava“. Ljudi koji po prvi put dođu u New York mogu dobiti psihički poremećaj suprotan depresiji vječne noći. Ulice su uvijek prepune automobila i prometnih gužvi, a bezbrojne etničke zajednice i razne udruge svojim festivalima doprinose da tamo nikad ne bude dosadno.

Talijani, Irci, Dominikanci, pa onda i Rusi, Židovi, Indijci, Kinezi... Nema naroda u svijetu koji nema svoj dio New Yorka. Što se naših krajeva tiče, Astoria u Brooklynu je dom za nove stanovnike iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, odavno i Hrvatske. „Melting pot“ teorija se ovdje i potvrđuje i odbacuje – nema mjesta na svijetu s toliko naroda i narodnosti, ali je njihova prilagođenost društvu u kojem žive upitna.

Nekad su emigranti stizali prekooceanskim brodovima i proživljavali neizvjesnost otoka Ellis, a danas se ta neizvjesnost riješi već u nekom veleposlanstvu, pa su imigracijske službe aerodroma Newark i JFK uglavnom protokolarne prirode. Sletjeti na neki od njujorških aerodroma bez odobrene vize je nemoguća misija, pa je i tamošnjim službenicima posao već olakšan.

Turistički gledano, New York je nemoguće u potpunosti obići u bilo kojem vremenskom roku. I kad se posjete najpoznatiji muzeji, najviše zgrade ili najduži mostovi, uvijek iskrsne nešto novo za pogledati. Muzeji su najbolji primjer za to. U nekoliko dana je moguće pregledati većinu postavki Metropolitana, Muzeja prirodne povijesti, Guggenheima ili MOMA-e (Muzej moderne umjetnosti) i doživjeti umjetnost koju je čovječanstvo proizvelo u svojoj povijesti. Ali onda, u New Yorku se ugoste postavke nekih drugih svjetskih muzeja – i sve ponovo.

Može se reći kako su Woody Allen i Spike Lee doprinijeli da ljubitelji filmova dobro poznaju New York i bez da ga posjete. Ipak, treći dio franšize „Umri muški“ je možda najbolji turistički vodič kroz ovaj grad. Od Downtowna preko Harlema do Bronxa, Bruce Willis i Samuel L. Jackson su nam u sadističkoj izvedenici igre „Simon says“ dokazali da je snimanje filmova najbolji način turističke propagande. Stoga i ne čudi što su tamošnje gradske vlasti spremne zatvoriti za promet najveće avenije ili mostove kako bi se snimile scene za neke filmove. To i košta, ali New York je skoro pa nezaobilazan grad u snimanju blockbustera. Bezbroj puta napadnut, potopljen i spaljen u filmovima, od King Konga do Cloverfielda, New York je nedavno proživio i stvarne kadrove katastrofe u uraganu Sandy.

U uraganu je najmanje stradao onaj dio koji se najviše percipira kao New York – otok Manhattan. Na izloženosti udaru su bili oni dijelovi koji po svojoj arhitekturi spadaju u „anywhere USA“ – Brooklyn, Queens i Staten Island. To su nepregledna prostranstva stambenih naselja, bez atraktivnosti betonskih i staklenih kanjona Manhattana. U njima, kao i preko rijeke Hudson u New Jerseyu, žive ljudi koji opslužuju mašineriju Manhattana rezerviranog za srednje bogate, bogate i najbogatije s izuzetkom Harlema i još nekih četvrti.

Socijalne razlike u Americi se ipak mogu vidjeti i na Manhattanu; samo par blokova od svjetala Times Squarea su mračne ulice sa scenama „k'o iz filmova“ – nakićeni svodnici, siromasi s kolicima punim raznorazne ambalaže i beskućnici koji se griju nad bačvama. U SAD-u, zemlji koja je izmislila političku korektnost, najmanje je korektnosti prema onim najsiromašnijim kojih je sve više.

Njujorške su vlasti, posebno za vrijeme gradonačelnika Rudolpha Giulianija, uspjele svesti kriminal na najnižu razinu. To se posebno odnosi na Manhattan i neke njegove najpoznatije lokacije – već spomenuti Times Square i Central Park, tako da se turisti uglavnom mogu osjećati prilično sigurnim. Čak i Harlem ne izgleda puno opasnijim od mostarskog Harlema, iako je razlika u odnosu na ostatak Manhattana vidljiva. U blizini ove poznate četvrti se nalazi jedno od najpoznatijih svjetskih sveučilišta Columbia, tako da tu živi dosta studenata. Cijene iznajmljivanja su niže, a restorani jeftiniji, pa sve veći broj turista također odsjeda u Harlemu ili u Brooklynu i Queensu.

Iz Europe se do New Yorka avionom dolazi u prosjeku za šest ili sedam sati iz nekog zapadnoeuropskog grada. Zbog zagušenosti avionskog prometa iznad New Yorka, let se često može produžiti za dodatnih sat vremena, a treba uračunati i minimalno sat vremena putovanja iz Newarka ili Queensa do Manhattana, mjesta izvan svih europskih proporcija.

Iako turističke agencije imaju dosta povoljne ponude s uključenim vodičem, smještajem i letovima, najbolji način za putovanje je u vlastitom aranžmanu. Također treba obratiti pažnju na činjenicu da vrlo jeftin smještaj znači i doslovce grozan smještaj. Dok se u Europi može pronaći jeftin i pristojan smještaj, u SAD-u cijena određuje 90% kvalitete usluge.