Bivši vojnik Armije RBiH predložen za Nobelovu nagradu za mir

Može li Amir Reko, koji je spasio 45 Srba od sigurne smrti, dobiti Nobelovu nagradu za mir? Ugledni intelektualci, koji su pokrenuli inicijativu i predložili Reku za ovo veliko priznanje, kažu da može i treba.

Spašavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine iz sela Bučje od tadašnje Armije Republike BiH, i to samo tri dana nakon što su mu majka i obitelj živi spaljeni u njegovom rodnom selu Gudelj od srpskih snaga, za mnoge ljude na Balkanu i šire jak je argumenat da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir, prenosi N1.

Pročitajte još

Zapovjednika Armije BiH proglasili nepoželjnim jer priča o zločinima

S druge strane neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga “izdajicom Bošnjaka”.

Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku ‘personom non grata’. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”.

“Amir Reko je medijskim istupima već duže razdoblje minimizirao časnu borbu Armije RBiH”, stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.

Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije – prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.

Tragedija, ali ne i osveta

O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao. Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.

Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je sa drugim seljanima sela Gudel zatvorena u kuću i spaljena od srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”.

Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.

“Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je ‘potpuno normalno’, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi”, prisjetio se on.

I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.

''Kad pametni zašutješe…''

U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.

Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže: “U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum, a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.

No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH.

“Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.