Biskup Komarica: Skup o ''Miru i pomirenju'' je buđenje nove nade

Trodnevni međunarodni skup “Mir i pomirenje - Korak naprijed” bacio je novo svjetlo na prilično tmurnu aktualnu pozornicu BiH i okruženja, ocijenio je danas biskup banjalučki Franjo Komarica.

Uvjeren je da su poruke, koje su se čule iz Banje Luke, u protekla tri dana, veoma pozitivne i da je napravljen jedan vrlo kvalitetan korak naprijed.

''Ovo je buđenje nove nade da ćemo moći napraviti i sljedeće korake u istom pravcu'', ocijenio je monsinjor Komarica na konferenciji za novinare po okončanju ovog skupa, za koga kaže i da je jedinstven po mnogo čemu, ne samo za Banju Luku već i za ovaj dio Europe.

Podsjetio je i da je cilj ovog summita bio da se domaći, ali i političari iz cijele regije, pokrenu na zajednički konstruktivni iskorak ka napretku cijele regije prema poželjnim i potrebnim euroatlantskim integracijama.

Također, više puta je ponovljena i ideja o uspostavljanju instituta za mir, pomirenje i za zajedničko sagledavanje aktualnih problema jugoistoka Europe, kao i da je važno da se to inicira iz BiH, gdje je, kaže, situacija dodatno teška i komplicirana.

Profesor na američkom Sveučilištu Harvard i moderator na međunarodnom summitu „Mir i pomirenje - Korak naprijed“ Steve Jardin rekao je da na prostoru jugoistočne Europe među narodima ima toliko zajedničkih vrijednosti na kojima se može graditi, te da ona može postati stvarni lider u Europi i svijetu.

Predsjednik Instituta “Zrinski” iz Bostona Dražen Komarica rekao je da je ideja trodnevnog summita bila kreirati dijalog među političkim liderima iz regije koji će trajati.

Organizator summita bila je Europska akademija Banjalučke biskupije, a suorganizatori su Narodna skupština Republike Srpske i Institut "Zrinski za potporu mirovnih i gospodarskih sloboda" iz Bostona.

Inicijativu za održavanje skupa, na prijedlog biskupa banjalučkog mons. dr. Franje Komarice pokrenula je grupa profesora i znanstvenika s poznatog američkog sveučilišta Harvard u Bostonu.

Jedan od glavnih ciljeva summita bio je zainteresirati međunarodnu zajednicu da bi se zauzela za veći angažman na pomirenju i pravednom miru, što, između ostalog, uključuje i omogućavanje povratka prognanika i izbjeglica u njihov zavičaj i održivi ostanak u njemu.

Tiekom skupa potpisana je i Deklaracija vjerskih poglavara, ali ne i predstavnika Srpske pravoslave crkve.