Biljke nestaju dvaput brže od životinja

Gotovo 600 vrsta biljaka nestalo je iz divljine u posljednjih 250 godina, pokazala su istraživanja znanstvenika koji su analizirali populaciju od 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.

Oni tvrde da su od 1900. godine do danas godišnje izumirale prosječno tri biljne vrste, što je 500 puta brže nego kada je posrijedi prirodno izumiranje biljaka koje rastu iz sjemena, piše BBC.

Većinom se to događalo na izoliranim otocima poput Havaja, Mauricijusa, potom u Australiji te u Brazilu i Indiji, gdje su biljne vrste ranjivije kada je riječ o promjenana u okolišu na koje utječe čovjek. Znanstvenici kažu da se područja izumiranja biljaka podudaraju s područjima izumiranja životinja.

"Većina ljudi uspijeva se sjetiti naziva sisavca ili ptice koji su izumrli u posljednjih nekoliko stoljeća, no malo tko može imenovati biljke kojih više nema", kaže dr. Aelys Humphreys sa Sveučilišta u Stockholmu. "Zahvaljujući ovoj studiji prvi put imamo uvid u to koje su biljke već izumrle, odnosno koliko se brzo to odvijalo", kaže Humphreys.

Među biljkama kojih na našem planetu više nema je i drvo čileanske sandalovine, koje se uvelike koristilo u proizvodnji esencijalnih ulja. Najviše ih je nestalo na otocima i u tropskim krajevima, gdje ove biljke najčešće rastu.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu i njihovi kolege iz Kraljevskoga botaničkog vrta u Kewu zaključili su da je nestala 571 vrsta biljaka, što je dvaput više od izumrlih ptica, sisavaca i amfibija, ili ukupno 217 vrsta. Strahuje se da ovo nije stvarna slika te da je brojka puno veća.

Jedna od pozitivnih stvari je činjenica da su neke biljke, za koje se vjerovalo da su izumrle, ponovno pronađene, poput primjerice čileanskog šafrana.

Problem nestanka biljaka od velike je važnosti jer o njima ovisi život na Zemlji, one nam osiguravaju kisik i hranu.

Istodobno izumiranje biljaka rezultira izumiranjem ostalih organizama koji o njima ovise, primjerice nekih vrsta insekata koji se biljkama hrane ili ih koriste za polaganje jaja.

Vijest o izumiranju biljaka loša je za sve vrste, kaže suautorica studije, dr. Eimear Nic Lughadha iz Kraljevskoga botaničkog vrta. "Opstanak milijuna ostalih vrsta ovisi o biljkama, a jedna od njih smo mi - ljudi. S obzirom na to da sada znamo koje biljke nestaju, moramo ih ponovno posaditi i nastojati očuvati kako bismo očuvali i ostale organizme", upozorila je.

Znanstvenici smatraju da vrlo brzo treba poduzeti odlučne korake koji će pridonijeti sprečavanju daljnjeg izumiranja biljaka. Prije svega treba evidentirati vrste biljaka diljem svijeta, obnoviti herbarije u kojima se čuvaju raznovrsni biljni uzorci, poduprijeti botaničare koji se bave istraživanjima te podučiti djecu kako da prepoznaju biljke koje rastu u njihovu okruženju.