BiH uništava alkohol i PTSP

''U Bosni i Hercegovini je oko 15 posto stanovništva ovisno o alkoholu, a svaki četvrti ovisnik je žena. Poslijeratno bh društvo ima sve karakteristike postraumatskog, a iz godine u godinu zbog simptoma PTSP-a povećava se broj konzumenata alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci'', rekla je u intervjuu za Fenu specijalista medicinske psihologije Lejla Ramić koja je predsjednica udruženja "Klubovi liječenih alkoholičara" (KLA).

Iako u BiH nema preciznih podataka o broju ljudi koji su ovisni o alkoholu, psihologinja Ramić naglašava kako problem konzumiranja alkohola u BiH ima dugu tradiciju te da se situacija tijekom i poslije rata pogoršava.

Posttraumatsko društvo

Početak rata doveo je do dezorganizacije, kako profesionalnih psihijatrijskih službi, tako i brojnih klubova liječenih alkoholičara.

''Poslijeratno društvo u BiH ima sve karakteristike posttraumatskog koje se nakon agresije suočilo s teškim posljedicama kao što su: veliki broj nezaposlenih, tjelesnih invalida, veliki broj ratnim stresom povezanih mentalnih poremećaja, povećan broj samoubojstava i ubojstava, porast kriminala i nasilja, pojava netrpeljivosti i nasilja u obitelji te zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari'', objasnila je psihologinja Ramić.

Prateći podatke JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, iz godine u godinu povećava se broj osoba koje zbog simptoma ratne psihološke traume intenziviraju konzumiranje alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci te su prinuđene zatražiti profesionalnu pomoć.

Apstinencija od alkohola nije dovoljna

''U Dnevnoj bolnici Odjeljenja za alkoholizam već dugi niz godina provodi se kompleksni sociomedicinski model tretmana ovisnika o alkoholu, koji obuhvaća individualnu, grupnu i obiteljsku terapiju, primjenu medikamenata te redovite odlaske u klub liječenih alkoholičara'', naglasila je.

Klub liječenih alkoholičara predstavlja temeljni i neizostavni oblik tercijarne prevencije ovisnosti o alkoholu, integriran u sveobuhvatni program prevencije i liječenja alkoholom izazvanih poremećaja. To je više obiteljska zajednica, formirana na principu samopomoći i uzajamne pomoći članova koji se nalaze u trajnom mijenjanju načina života te rastu i dozrijevanju svojih članova.

''Apstinencija od alkohola nije dovoljna sama po sebi nego uz apstinenciju treba mijenjati dosadašnji način života i odnos prema pijenju. U klubu se razvija prijateljska atmosfera, međusobno povjerenje i uvažavanje, dijele iskustva te pruža podrška i ohrabrenje u teškim trenutcima na putu k uspjehu u procesu dalje rehabilitacije i resocijalizacije. Pomažući drugima pomažem samom sebi'', naglašava Ramić.

Simptomi PTSP-a

Nakon rata, pojašnjava ona, problematika koju članovi donose u klub je mnogo složenija, osim problema ovisnosti o alkoholu prisutni su i simptomi PTSP-a, kao i povećano nasilje u obitelji, što iziskuje mnogo intenzivniji i složeniji pristup rješavanju ove problematike. Apstinenti s dijagnosticiranim PTSP ispoljavaju vrlo intenzivnu simptomatologiju, koja se ne može prevazići medikamentima i/ili ponovnim konzumiranjem alkohola kao načinom nošenja s traumom.

''Simptomi PTSP-a se javljaju udruženi s apstinencijalnim sindromom. Kronicitet PTSP dovodi često do prolongirane depresivne reakcije, trajnih promjena ličnosti, invalidnosti i recidiva. Navedena stanja ozbiljno ugrožavaju stabilnost i kontinuitet apstinencije od alkohola, što u nekim slučajevima zahtijeva višekratna i dugotrajna liječenja'', naglasila je.

Ramić kaže kako apstinencija alkohola sama po sebi ne osigurava smanjenje komorbiditetne simptomatologije, već često može biti i uzrok recidiva.

Alkoholizam prestao biti u fokusu

''Klub liječenih alkoholičara u zajednici posjeduje ogromni potencijal za pozitivan odnos prema zdravlju, gdje se naglasak stavlja na grupe samopomoći, projekte u zajednici, edukaciju stanovništva, posebno ciljnih i rizičnih grupa'', objasnila je.

Obzirom na aktualno stanje u Bosni i Hercegovini, dodala je Ramić, prestrukturiranje društva i gospodarstva, koje je dovelo do promjene sustava vrijednosti te gašenja velikog broja radnih mjesta i socijalnih povlastica, promijenio se i odnos prema problemu ovisnosti o alkoholu.

''Tako je ovaj problem prestao biti u fokusu društvenog interesa što je prouzročilo da empatija za poteškoće pojedinca i moralna podrška postanu sve nedostatnije za osiguranje kontinuiteta rada na području prevencije i sprječavanja problema povezanih s ovisnošću o alkoholu'', naglasila je.

Ramić naglašava kako državna nadležna ministarstva sve teže odvajaju novac namjenski za rad subjekata na području rehabilitacije ovisnika o alkoholu. Suočavajući se s ovim problemima profesionalci pokušavaju pronaći odgovore na novonastalu situaciju, kroz osuvremenjavanje programa i projekata nastoje osigurati financijsku i stručnu podršku za kontinuitet provođenja programa s područja alkohologije.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je alkohol uzrok smrti za oko 2,5 milijuna ljudi godišnje.

Europljani piju i do 25 litara alkohola godišnje

''U Europi konzumiranje čistog alkohola kreće se od 10 do čak 25 litara po stanovniku godišnje. Mladi sve više i ranije počinju konzumirati alkohol, dječaci započinju u 12. godini, a djevojčice u 14, 32 posto dječaka i 22 posto djevojčica opilo se tri ili više puta do 15. godine života. Posebno zabrinjava što više ne dominira radoznalost i pripadanje grupi kao motiv pijenja, već želja za opijanjem, odnosno biti u stanju omamljenosti i bježanje od problema'', kaže psihologinja Ramić.

Jedna od glavnih aktivnosti KLA su tjedne socioterapijske seanse u klubu, gdje se uz podršku terapeuta alkohologa stabilizira apstinencija članova kluba, razvijaju socijalne vještine, koriguju odnosi u obitelji, podržava započeti proces resocijalizacije i rehabilitacije te mjesečne supervizije rada kluba, koje pored praćenja imaju za cilj pružanje podrške terapeutu i članovima kluba, edukaciju kroz terapijske intervencije i pomoć u rješavanju konfliktnih situacija, saniranja alkoholnih kriza i recidiva.

''Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u sveobuhvatnom tretmanu ovisnika o alkoholu, rezultata supervizije i evaluacije programa i projekata, očekujemo da će naše aktivnosti osnažiti proces rehabilitacije i resocijalizacije članova kluba, poboljšati kvalitetu obiteljskog života, utjecati na senzibiliranje lokalne zajednice za probleme ovisnosti o alkoholu (destigmatizacija), unaprijediti međunacionalne i međureligijske odnose unutar kluba i šire'', rekla je na kraju razgovora za Fenu predsjednica Udruženja Klubovi liječenih alkoholičara (KLA), specijalista medicinske psihologije Lejla Ramić.

Prvi klub u BiH osnovan u Mostaru

Sjedište Udruženja kao i cjelokupna koncepcija rada vezani su za Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije u Sarajevu.

Prvi klub na području BiH osnovan je 1965. u Mostaru, a 1967. godine u Sarajevu. Udruženje klubova liječenih alkoholičara BiH je djelovalo od 1971.do 1992. godine. Obnova rada klubova liječenih alkoholičara započinje 2001. godine organiziranjem svečane sjednice Oglednog kluba kada se prvi put nakon rata dodjeljuju diplome za apstinenciju i ponovo počinju otvarati klubovi pri mjesnim zajednicama Stari Grad, Centar, Nahorevo, Grbavica, Čengić Vila, Novi Grad i Vogošća.