BiH trpi ozbiljne klimatske promjene, posljedice se osjete i u Mostaru

Svjetski dan meteorologije obilježava se 23. ožujka, na dan kada je 1950. godine osnovana krovna meteorološka institucija Svjetska meteorološka organizacija. Članica te organizacije je postala i Bosna i Hercegovina 1. lipnja 1994. godine.

"Ovo je 71. meteorološki dan, dan u kojem je ove godine tema "Oceani, naša klima i vrijeme", kazao je meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, oceani predstavljaju najveće prostranstvo planete zemlje te ako postoji disbalans u oceanima, on se često odražava na mnoge nepovoljne vremenske prilike diljem svijet.

"Naime, u doba kako smo zakoračili u klimatske promijene odnosno globalno zagrijavanje već su tople površinske vode oceana, što dovodi do toga da velikim količinama termičke energije može doći do razvoja mnogo jačih borbi procesa koji se održavaju u sve jačim uraganima. To onda ima šire implikacije kada se pogleda tlo Europe, koje se suočava sa sve dužim valovima vrućina, sve kraćim zimama", kazao je Sladić.

Dodao je da je kao posljedicu "imamo i to da su suše dugotrajnije naročito u istočnom Mediteranu, na području Balkanskog poluotoka, ali i Apeninskog te Pirinejskog".

"Ti periodi se često prekidaju sa kraćim ali izrazito jakim periodima kiša koje nerijetko u kratkom vremenskom intervalu mogu izlučiti velike količine padavina koje nerijetko dovode i do bujičnih plavljenja. Jedan od ključnih razloga jeste spomenuti bujične poplave, budući da one naprave najviše štete", kazao je Sladić, dodavši kako štetu prave i velike suše.

Pročitajte još

Pandemija nije usporila klimatske promjene

Istaknuo je da je područje Balkanskog poluotoka "poprilično nezgodno kada je u pitanju klimatske promjene".

"Smatra se po naučnim studijama, ako gledamo evropsko tlo da definitivno Balkanski poluotok regije Crnog mora i Istočnog sredozemlja trpe najviše posljedice klimatskih promjena, da imamo najveći porast temperature zraka i generalno gledano da se to itekako odražava i na sami život, budući da svjedočimo sve blažim zimama i sve vrelijim i dužim ljetima. U suštini broj toplijih, odnosno vrelijih dana se povećava, broj hladnih, mraznih dana se smanjuje što se odražava i na zimsku sezonu, a s druge strane javlja se produženje za ljetne sezone, čiji početak se može vezati već od svibnja i da traje duboko u rujan. To nije bio tako čest slučaj, ali zadnjih godina imamo za posljedicu i takav scenarij", pojasnio je Sladić.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, kazao je da su promjene temperature neminovne.

"U zadnjih 50 godina na području grada Sarajeva za posljedicu imamo porast temperature zraka za 1,5 stupanj što je svakako puno budući da često ne uzimamo u obzir nešto što se zove globalna raspodjela. Važno je istaknuti da u pogledu padalina nema neke značajnije promijene. Uglavnom se govori da zbog tih obimnih količina padalina malo čak ta količina i raste ali nije sa značajnim rastom. Najviše vidimo tu promjenu u vidu temperature zraka koja je mnogo veća", kazao je Sladić.

Dodao je da se slične analize mogu vidjeti i na području Bihaća, Banja Luke, Zenice, Mostara.

"Svi su to gradovi koji trpe poprilično klimatske promijene", ocijenio je Sladić.