August Šenoa dobit će spomen-ploču u Pragu

Spomen-ploča u povodu 180. godišnjice rođenja hrvatskoga književnika Augusta Šenoe bit će otkrivena u srijedu 17. listopada u Pragu, objavilo je Hrvatsko-češko društvo. 

Dvojezična spomen-ploča postavljena je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i hrvatskoga Veleposlanstva u Češkoj, a nalazi se na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí) gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865. 

Na prigodnoj svečanosti spomen-ploču će otkriti hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis. 

Idejni nacrt ploče izradio je arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, a suautor je svjetski poznate praške zgrade "Kuća koja pleše", prenosi Hina. 

Šenoa je po ocu imao davno češko porijeklo, navodi se i dodaje kako je izvorno prezime njegove obitelji glasilo Šejnoha, što je germanizirano u Schönoa, kako se izvorno prezivao sve dok 1860. tijekom studija u Pragu nije prvi put službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa. 

Studij prava u Pragu nije nikad završio jer se uglavnom bavio novinarstvom, pišući za hrvatske i češke listove i prevodeći. 

Hrvatsko-češko društvo podsjeća kako je u Pragu Šenoa započeo i svoju književnu karijeru, a u češkim je novinama pisao i o zbivanjima u Hrvatskoj, objavljivao tekstove o Dubrovniku i hrvatskoj obali te tako Česima otkrivao ljepote hrvatskog Jadrana. 

Nakon povratka u Zagreb Šenoa je zadržao veze s češkom kulturom pa je kao urednik "Vienca" objavljivao tekstove o češkoj kulturi i znanosti te prijevode čeških pjesnika. 

Šenoa je 1873. na hrvatski preveo i operu Bedřicha Smetane "Prodana nevjesta" koja je tada izvedena u Zagrebu, a 1874. održao je pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb, najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj. 

Neka Šenoina djela, poput "Zlatareva zlata", "Prosjaka Lovre" i "Diogenesa" izlazila su u češkim prijevodima još za njegova života. 

Spomen-ploča Augusta Šenoe osmo je spomen-obilježje postavljeno u Češkoj u proteklih deset godina na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u čast nekog hrvatskog velikana i šesto u Pragu.  

Dosad su u glavnom gradu Češke postavljeni spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče Stjepanu Radiću, Andriji Mohorovičiću i Josipu Jurja Strossmayeru. 

Spomen-ploče su postavljene i u Napajedli u čast bana Josipa Jelačića i u Jindřichovu Hradecu u čast bana Nikole Šubića Zrinskog.  

Od ranije u Pragu postoje spomen-ploče u čast osnutka Nogometnog kluba Hajduk i u čast Vlahe Bukovca.  

U svibnju ove godine u Pragu je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva imenovana i Ulica Stjepana Radića, u povodu 90. godišnjice smrti tog političara i velikog promicatelja hrvatsko-čeških veza. 

Izradbu i postavljanje spomen-ploče Augustu Šenoi u Pragu financirao je Grad Zagreb.