Arheološka predavanja u Mostaru: Što kosti iz Cima otkrivaju o životu u 5. stoljeću?

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u organizaciji studija Arheologije, održana su dva gostujuća predavanja posvećena arheološkim istraživanjima kasnoantičkog razdoblja, s naglaskom na bioarheologiju te rimsku vilu u Skelanima.

Mag. archaeol. Maja Miljević Đajić, arheologinja i fizička antropologinja, održala je predavanje pod naslovom "Što nam kosti govore? Zdravlje, bolesti i traume: studija slučaja analize ljudskih kosturnih ostataka sa starokršćanske crkve u Cimu". Predstavila je rezultate antropološke analize skeletnih ostataka pronađenih u cimskoj bazilici, istaknuvši važnost proučavanja kostiju za bolje razumijevanje načina života nekadašnjih zajednica.

"Analizom su utvrđivani spol, starost, patološke promjene i tragovi trauma. Kod jednog muškarca u dobi od 30 do 35 godina zabilježene su ozljede nosa nastale nasilnim putem, kao i povrede rebara koje upućuju na pad, dok su kod više individua primijećeni izraženi markeri fizičkog stresa", kazala je Miljević Đajić.

Dodala je kako su identificirani tragovi tuberkuloze i pokazatelji nedostatka vitamina D, što, kako je navela, svjedoči o zdravstvenim izazovima tadašnje populacije.

"Skeletni ostatci iz Cima jasno pokazuju da su muškarci sredine 5. stoljeća živjeli u uvjetima intenzivnog fizičkog rada, čestih trauma i prisutnosti kroničnih bolesti", istaknula je Miljević Đajić.

Drugo predavanje održao je mag. archaeol. Jovan Đajić, kustos-arheolog u Arheološkom muzeju "Rimski municipium" Skelani, na temu "Rimska vila iz Municipiuma Malvesiatiuma u Skelanima". Govorio je o značaju rimskih ostataka u Skelanima, čije je postojanje u 19. stoljeću zabilježio Feliks Kanic, dok je prva sustavna arheološka istraživanja proveo Karlo Pač, pri čemu su otkrivene dvije kasnoantičke bazilike, velika nekropola i brojni kameni spomenici.

Poseban naglasak stavljen je na istraživanje reprezentativne vile urbane, u kojoj su pronađena ložišta, luksuzne dekoracije i bogati mozaički ukrasi.

"Među njima se ističe medaljon s prikazom Gorgone Meduze, mitskog bića čiji je lik imao apotropejsku, zaštitnu ulogu, simbolično štiteći dom od zlih namjera. Otkrića iz Skelana potvrđuju da je ovaj prostor bio snažno integriran u urbane, privredne i kulturne tokove rimske provincije Dalmacije", naglasio je Đajić.

Predstavljeni rezultati, istaknuto je, pokazali su koliko arheološka i antropološka istraživanja doprinose razumijevanju života u kasnoj Antici, pružajući uvid u zdravstvene, društvene i kulturne okolnosti toga razdoblja, kao i važnost sustavnog proučavanja i očuvanja kulturne baštine.