U porodilištima sve manje posla
Mislim da ljudi čekaju da riješe egzistencijalne stvari, pa onda planiraju obitelj, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) mladić Marko Radoja iz Banja Luke, grada u kojem je sve manje poroda, pa je čak zabilježeno da 15. na 16. siječanj nije rođena niti jedna beba.
Nimeta Cerić, banjalučka babica koja je za vrijeme svog radnog vijeka pomogla da na svijet dođe oko 60.000 beba, iako u mirovini, redovno sluša vijesti o broju rođenih u gradu na Vrbasu.
"Jako je tužno. To nema ni na selu. Grad Banja Luka je nekada bio na visini nataliteta, a ovo je baš sad neuporedivo", priča Nimeta za RSE. Statistički podaci pokazuju da je broj novorođenčadi u Bosni i Hercegovini konstantno u padu u postratnom periodu.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u prvih devet mjeseci 2019. godine rodilo se 20.171 dijete, što je za oko 800 djece manje nego u istom periodu prethodne godine. U 2018. godini rođeno je 28.555 djece, a samo godinu ranije bilo je više od 30.000 novorođenih beba.
Uzroci
Demograf Amer Osmić za RSE ističe kako se može govoriti o čitavom nizu faktora koji utiču na smanjenje priraštaja. Jedan od ključnih je, navodi, odlazak mladih ljudi.
"Ključna su dva faktora, a prvi se veže za, naravno, socioekonomsku situaciju u državi i generalno, strah građana ove države za bilo kakvo planiranje obitelji zbog nesigurnih uvjeta, prvenstveno na socioekonomskom planu i neuređenosti svih sektora koji bi trebali dati tu neku sigurnost.
To za sobom vuče i jedan drugi fenomen koji značajno utiče na prirodni priraštaj, a to je dakako odloženi proces osamostaljivanja mladih ljudi. Mladi ljudi su zbog svih navedenih okolnosti u Bosni i Hercegovini, prisiljeni da ostaju duže od prosjeka zemalja Europske unije u roditeljskom domu, i to najčešće do odlaska u neku od zemalja EU", kaže Osmić.
Priraštaj manji, smrtnost veća
Adnan Fehratbegović otac je četvoro djece i, kako kaže za RSE, sve više razmišlja o odlasku u inozemstvo. Iako se profesionalno bavi razvojem informacijskih sistema i analizom podataka, odlazak njegovih prijatelja izvan zemlje potaknuo ga je da prati statistike o odlasku i prirodnom priraštaju. Podatke skuplja iz službenih izvora i prezentuje javnosti. Ističe kako ga više od statistika brine to što nema reakcija vlasti.
"Jedno vrijeme sam bio odustao od odlaska vani, međutim, opet sam počeo razmišljati o tome, kada sam vidio, recimo, šta u Hrvatskoj poznati demografi govore o toj problematici, kako će se sve to odraziti na gospodarstvo, na ekonomiju. Interesantno je što se državne bh. institucije uopće ne bave time. Nevjerojatno je da se vlasti time ne bave, čak ni opozicija. Vi u Srbiji imate ministarstvo za demografiju, u Hrvatskoj imate i Vijeće za demografsku obnovu na čijem čelu je premijer Republike Hrvatske. Kod nas uopće skoro nitko da i ne priča", ističe Adnan.
On kaže kako je došao do podataka da se poslije Drugog svjetskog rata, u periodu od kraja četrdesetih do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća, u Bosni i Hercegovini rađalo i do 100.000 djece godišnje.
Istovremeno dok se smanjuje priraštaj, vidljivo se povećava stopa smrtnosti. Podaci Agencije za statistiku BiH kazuju da je u prvih devet mjeseci prošle godine za gotovo 8.000 osoba više umrlo od broja rođenih u Bosni i Hercegovini.
