Može li ovo kod nas? Kako je Island izliječio alkoholizam kod mladih

Prije dvadesetak godina tinejdžeri na Islandu bili su poznati kao mladi koji konzumiraju najviše alkohola u Europi i petkom uvečer ulice , glavnog grada ove države, bile su nesigurne jer su se po njima kretale grupe pijanih i bijesnih tinejdžera, koji su lako mogli da izazovu problem.

Ali, sada je situacija sasvim drugačija, tvrde islandski psiholog Gudberg Jonson i američki profesor psihologije Harvi Milkmen. Oni kažu da je država rješenje pronašla u izgradnji objekata za zabavu i rekreaciju mladih.

U Reykjaviku, kao i širom Islanda, postoje klizališta na zatvorenom, sale za ping pong, badminton, bazeni s geotermalnom vodom, tereni za nogomet, staze za trčanje, gdje mladi mogu da se bave sportom, da troše višak energije i da se druže.

Uz to, u školama se nudi niz dopunskih aktivnosti poslije nastave, kao što su glazba, ples i umetnost, a i sami roditelji često provode vrijeme sa djecom na izletima i šetnjama po prirodi.

Ice-cold turkey? Read more: https://t.co/IWUbL53nmG #iceland #society pic.twitter.com/FQ27NbXwiQ

— World Economic Forum (@wef) January 1, 2019

Danas, mladi Islanda su poznati po tome što nisu skloni porocima. Godine 1998. postotak mladih koji su bili pijani u mjesecu koji je prethodio ispitivanju, bio je 42%, a godine 2016. bio je 5%. Postotak mladih koji su nekada koristili marihuanu spao je sa 17% na 7%. Postotak mladih koji su pušili cigare svaki dan, spao je s 23% na 3%.

Pročitajte još

Mostar: Kome smeta uređeno igralište?

Model Islanda dao je odlične rezultate i primijenjen je i u mnogim drugim zemljama kako bi se poboljšalo psihičko i fizičko stanje mladih koji su u današnje vrijeme pod ogromnim stresom. Islandski psiholozi su došli do zaključka da mladi koji posežu za drogom i alkoholom ne mogu da se nose sa stresom i potrebna im je utjeha kada se suočavaju s depresijom, ili jednostavno žele da preuzmu rizik i da rade to što vide da radi netko drugi.

Harvi Milmen je razvio ideju da ljudi postaju zavisni od kemijskih promjena u mozgu koje im se dešavaju kada konzumiraju supstance, trkaju se s automobilima ili kradu nešto, pa se tako navlače na alkohol, drogu, seks, kalorije, kokain, kriminal i što sve još ne, prenosi DDL.

Tako je došao na ideju: "Zašto društvo ne učini da ljudi postanu zavisni od kemijskih promjena koje im se događaju u mozgu, ali na prirodan način, bez negativnih posljedica od poroka?"

Početkom devedesetih godina, Harvi je započeo projekt u kojem je djeci bilo ponuđeno da uče ono što žele, bez obzira da li je to sviranje instrumenta, treniranje karatea ili igranje uz hip hop, i da im se osigura iskustvo koje će im napraviti promjene u mozgu i smanjiti anksioznost.

Island je bio zainteresiran da se potrudi da pomogne svojoj mladeži uz pomoć ovog Harvijevog principa, i uspio je u tome.