5 mitova o slanini

Kad se nedavno proširila vijest da su mesne prerađevine povezane s rakom, mnogi su stavili slaninu na listu "za odstrijel", ali to baš i nije neophodno. Mnogi kad pomisle na zimu pomisle na kobasice i slaninu. Možete je jesti samu s kruhom, pečenu s jajima ili koristiti kao nezaobilazan dodatak mnogim jelima.

Ali obožavanje slanine često prati mnoštvo dezinformacija. Kako bismo vam pomogli da odvojite činjenice od laži, pročitajte pet najvećih mitova o ovom ukusnom mesu:

1. Slanina je ukusna

Iskreno rečeno, danas uglavnom jeste. Ali nemojte misliti da je nemoguće okusiti užasnu slaninu. To je kao da kažete da ne postoji loš seks ili loša pizza. Povijesno gledajući, bilo je puno više loše, nego dobre slanine. I to zato što je ona nekad služila kao hrana za preživljavanje.
Iako se danas često prejedamo, do prije nekoliko stotina godina puno je veća prijetnja bila smrt od gladi, budući da su ljudi živjeli od žitarica i mučili su se kako bi se domogli masti i bjelančevina.

U mnogim dijelovima svijeta svinjetina je bila najjeftinije meso koje se kod kuće pripremalo u različitim, ne pretjerano higijenskim uvjetima. Dakle, mala je šansa da je slanina bila delikatesna kakvom je smatramo danas.

2. Slanina je isključivo meso sa stomaka

Iako bi ovo dimljeno i usoljeno meso trebalo dolaziti s bočnih strana svinjskog želudca, ono često dolazi i s buta. Doduše, mi možemo tvrditi da to ni nije prava slanina.

3. Slanina se jede za doručak

Ovo pravilo je posebno uvriježeno u SAD-u, gdje slanina s jajima predstavlja tipičan doručak. Ali čak je i ondje slanina izašla van okvira doručka i danas se koristi pri pripremi hamburgera, deserta, pa čak i votke.

Kod nas nema pravila u koje doba dana je zastupljenija na stolu, i nikad nije ni bila dio klasičnog doručka kao u Americi, gdje je to postala 1960-ih godina, kad su je prvi put počele konzumirati - u većoj mjeri - bogate nego siromašne obitelji, dok je danas jednako zastupljena među svim društvenim slojevima.

4. Slanina koja nije suha ne sadrži nitrat

Otkad se suše i dime mesni proizvodi, raspravlja se o štetnosti nitrata koji se pritom koristi. Ovakva prerada mesa je najčešće uključivala korištenje soli i dima, ali s vremenom je uveden kalij nitrat.

Kad dođe u kontakt s bakterijama, nitrat se razdvaja na nitrite koji dodaju određeni ukus i ružičastu boju mesu, ali isto tako ubijaju patogene koji prouzrokuju botulizam. Nezgodno je to što konzumacijom nitrata povećavate rizik od razvoja srčanih bolesti, pa je to razlog zašto se mnogi godinama klone dimljenog mesa, a neki proizvođači su čak počeli nuditi i meso bez nitrata i nitrita.

Jedini problem je što ovi proizvodi obično sadrže puder od celera, koji prirodno sadrži nitrate, pa na kraju nemate ništa zdraviju slaninu od one jeftinije.

5. Konzumiranje slanine je jednako štetno kao pušenje

Nitriti su zaista razlog za brigu, jer se u tijelu mogu pretvoriti u spoj povezan s rakom crijeva, što je ujedno i razlog zašto je Svjetska zdravstvena organizacija mesne prerađevine stavila na popis kancerogenih namirnica.

No, Svjetska zdravstvena organizacija je pušenje, azbest i prerađeno meso stavila u istu kategoriju jer je sve povezano s rakom, iako ne nose isti nivo rizika.

Naime, pušenje povećava relativan rizik od raka pluća za 2.500 posto, dok konzumacija dva komadića slanine dnevno povećava rizik od pojave raka debelog crijeva za 18 posto.