Izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju

Ovo je izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju i to se vidi posebno po Natjecateljskim selekcijama Sarajevo Film Festivala. Bio je veliki izazov zatvoriti selekciju jer je bilo dosta kvalitetnih i drugačijih filmova. Pojavila se jedna nova generacija autora u regiji i to se vidi po raznovrsnosti tema, pristupa i generalno pristupa temama koje su već poznate odranije - istaknula je u razgovoru za Fenu selektorica igranog i kratkog programa SFF-a Elma Tatargić, govoreći o ovogodišnjoj selekciji filmova u Natjecateljskom programu. 

Osvrnuvši se na zastupljenost Rumunjske, Bugarske, Turske u ovogodišnjem Natjecateljskom programu SFF-a, Tataragić kaže da to nije iznenađenje za Rumunjsku koja je vodeća regionalna kinematografija posljednjih 20 godina. 

''Turska je velika kinematografija koja svake godine u ponudi ima najviše filmove, te je logično da je dosta zastupljena. Bugarska je iznenađenje jer nikada ranije nismo imali dva bugarska filma u konkurenciji. Bugarska kinematografija je uvijek imala posebno mjesto na Sarajevo Film Festivalu - tri nagrade Srce Sarajeva su u proteklih 16 godine otišle bugarskim autorima, a ovo je jedna od kinematografija koja se izuzetno razvija posljednjih godina. Uz to bih dodala Gruziju koja je manja kinematografija ali već godinama daje zanimljive autore i filmove '',  podvukla je. 

Različiti filmovi

Kad je riječ o filmovima koje će publika moći da pogleda ove godine u Natjecateljskom programu, Tataragić naglašava da su filmovi izuzetno različiti. 

''Imamo jedan dinamičan i raznovrstan program, no ono što je možda zajednički imenitelj je da svi filmovi tematiziraju suvremeni život izuzetno jakih junaka'', navela je. 

Ovogodišnje izdanje Natjecateljskog programa ne dovodi novitete iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Makedonije, ali Tataragić podvlači činjenicu da su u programu dva filma iz Bosne i Hercegovine. 

Ističe također da je dosta filmova iz bivše Jugoslavije u postprodukciji, osobito filmovi već etabliranih autora poput Dalibora Matanića, Ognjena Sviličića, Srđana Golubovića, Milče Mančevskog, Stefana Arsenijevića, što je opet obećavajuće za Natjecateljski program iduće godine. 

Kad je riječ o bh. filmovima, to su filmovi redateljice Ines Tanović "Sin“, a drugi je prvijenac bh/nizozemske autorice Ene Sendijarević "Take Me Somewhere Nice“. 

''Oba filma se bave suvremenom BiH, ali s potpuno drugačije točke gledišta. Ena Sendijarević ima jedan vanjski pogled, dok Ines Tanović iznosi jedan duboki unutarnji pogled na život u BiH'', kazala je Tataragić 

Sve iz BiH

Kada je riječ o prisustvu bh. kinematografije u Natjecateljskom programu Sarajevo Film Festivala kroz godine, Tataragić podsjeća da Bosna i Hercegovina ne producira mnogo filma, no u zadnjih 16 godina uložen je trud da se prikaže i sve najkvalitetnije iz BiH, u konkurenciji i izvan nje. Tako da Sarajevo Film Festival u suštini prikaže gotove sve filmove koji se snime u BiH u svim programima Festivala. 

Jedan od programa Sarajevo Film Festivala koji promovira bh. kinematografiju je program BH Film koji organizira Udruženje filmskih radnika BiH sa Sarajevo Film Festivalom, a ove godine bit će prikazano čak 69 naslova, među kojima je više od 40 svjetskih premijera. Tu su naravno i koprodukcije poput filma "Šavovi“ te dokumentarni film "Kameni spavač“ Igora Drljače koji je premijerno prikazan u Torontu i Berlinu. 

''Ono što nas posebno raduje su filmovi studenata bh. filmskih akademija koji su u konkurenciji i koji se natječu za tri nagrade. Taj dio programa je najdragocjeniji. Također ćemo se prisjetiti i našeg člana Vlatka Filipovića koji je nedavno preminuo i prikazati njegovo remek djelo HOP JAN. Program će okupiti preko 120 filmskih profesionalaca i autora iz BiH i inozemstva'',  navela je Tataragić 

Govoreći o stanju bh. kinematografije danas, kaže da uprkos činjenici da se jako malo ulaže u bh. kinematografiju, ipak imamo živu filmsku scenu koja pokazuje da BiH ne samo da ima autore i producente već i određenu vitalnost. Međutim, Tatargić smatra da će bez skore drastične promjene u pogledu zakona o audio-vizualnoj djelatnosti, teško napredovati.