Rodijak Ćipa završit će na filmskom platnu

Na današnji dan. 18. srpnja 1948. godine, u Crvenicama kod Tomislavgrada rodio se književnik i novinar Petar Miloš.

Godinama je u novinama pisao kolumne o Rodijaku Ćipi koje su ukoričene u knjige "Legende o Rodijaku Ćipi" i "Ratne legende o Rodijaku Ćipi".

Rodijaci u antologiji

Veselko Koroman, piše autor Frano Vukoja u Večernjem listu, Miloševu komediju "Rodijaci" uvrstio je u antologiju "Hrvatska drama u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas".

Već dugo postoji ideja o ekranizaciji Petrovih tekstova o Rodijaku Ćipi. Govorilo se i o televizijskoj seriji. Petar je čak pisao scenarij za tu seriju. Onda je, navodi Vukoja, negdje "zapelo". No, ipak se kreće.

Naime, zgode i nezgode Petrova Rodijaka Ćipe naći će se i na filmu! Scenarist filma je Dragan Komadina, a redatelj Branko Ištvančić. Trenutačno scenarist Komadina s redateljem Ištvančićem radi na novoj verziji, a film bi se vjerojatno trebao početi snimati iduće godine.

''Vjerujem kako će film temeljen na prozi Petra Miloša pronaći svoju publiku diljem regije i Europe, pogotovo medu ovdašnjom dijasporom jer je riječ o liku koji na osobit i duhovit način spala gotovo dječju prostodušnost i naivnost s egzistencijalnim izazovima cijele jedne generacije gastarbajtera. Ta vedrina i optimizam glavnog lika, te njegova duboko humanistička i altruistička dimenzija, u izravnoj je koliziji s lukavstvom i vječnim oprezom ovdašnjeg čovjeka, što nudi obilje situacijske i mentalitetske komike. Pričaju se zgode i nezgode Rodijaka Ćipe, ali i brojne anegdote o autoru. Filozof Friedrich Nietzsche kazao je da su tri anegdote dovoljne za opisati jednu ličnost te da je ponekad dovoljna samo jedna. A o Petru, ljudini od formata u svakom pogledu, ima dovoljno anegdota za stotinu života'', rekao je Komadina za Večernji list.

Spomenik

Miloš se nakon školovanja u Duvnu i Posušju otisnuo u Đakovo gdje je završio gimnaziju, a profesor filozofije i njemačkog jezika postao je diplomiravši na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Kao nastavnik u Duvnu zalagao se za učenje njemačkog jezika s obzirom na činjenicu da su Duvnjaci trbuhom za kruhom morali u Njemačku.

Iako je i sam radio kao gastabajter, osjetio je silnu potrebu za pisanjem pa se četiri desetljeća bavio novinarstvom i književnim radom.

Radio je za radiopostaje Sarajevo, Mostar i Tomislavgrad, TV Sarajevo, Hrvatsku radioteleviziju, Slobodnu Dalmaciju, Hercegovački tjednik, WDR, Glas Amerike...

Njegov Rodijak Ćipa postao sinonim za duvanjskog gastarbajtera, a na njegovu inicijativu u Tomislavgradu podignut spomenik duvanjskom gastarbajteru.

Štrajk zbog hrvatskog jezika u Sarajevu

Kao dopisnik TV Sarajevo 1990. je započeo štrajk zbog činjenice da mu se na sarajevskoj televiziji ne objavljuju prilozi zbog korištenja hrvatskog jezika.

Njegova antologijska komedija "Rodijaci" i danas je aktualna, a ostat će i svevremena. Rodijak Ćipa iz Petrovih ukoričenih kolumni te dva rodijaka u komediji govore o našem čovjeku u dijaspori, ali na svoj način i o svima onima koji iz bilo kojeg kraja svijeta idu trbuhom za koricom kruha pod sunce tuđeg neba.

Miloševa djela velika su studija o psihologiji i filozofiji  čovjeka s hercegovačkog krša, ali i jedinstven rječnik duvanjskog govora.

"Legende o Rodijaku Ćipi" imale su četiri izdanja, a prodane su u više od deset tisuća primjeraka. "Nastavak" priča o Petrovu omiljenom liku objavljen je u knjizi "Ratne legende o Rodijaku Ćipi". Osim "Rodijaka", objavio je komedije "Budala na određeno vrijeme" i "Astanko" te dramu "Lekvidacija".

Petar Miloš bio je član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Umro je 25. kolovoza 2015. godine.