Na današnji dan prije 70 godina, 3. siječnja 1956. rođen je u američkom gradu Peekskillu, nedaleko od New Yorka, glumac Mel Gibson.
Grad Peekskill nalazi se uz obalu rijeke Hudson, oko 45 kilometara sjeverno od Manhattana. Njegova majka, Ann Reilly, rođena je u SAD-u, u obitelji irskih imigranata. Otac, Hutton Gibson, bio je sin američkog biznismena i australske operne pjevačice.
Melu Gibsonu puno ime glasi Mel Colm-Cille Gerard Gibson, pri čemu je ime Mel dobio po irskom svecu Melu (Moel, Melis) iz 5. stoljeća. Njegovo drugo ime Colm Cille zapravo je irsko ime sveca poznatog kao sv. Kolumba (lat. sanctus Columba).
Kad je Mel Gibson imao 12 godina preselila se njegova obitelj u Australiju, tako da je ondje proveo ostatak djetinjstva i mladost. Živjeli su u predgrađu Sydneya koje se zove West Pymble.
Naime, nakon što je Gibsonov otac osvojio nagradu u televizijskom kvizu Jeopardy! (Izazov), 1968. godine, iz protesta prema Vijetnamskom ratu, obitelj se seli u Australiju. Otac je, naime, strahovao da bi mu najstariji sin mogao biti mobiliziran, a bio je i uvjerenja da su promjene u američkom društvu nemoralne.
Mel Gibson je diplomirao 1977. u Sydneyju. Glumačku karijeru započeo je u Australiji pojavljujući se u televizijskim serijama kao što su Sullivanovi, Cop Shop i Punishment. Gibsonov prvi film bio je Summer City.
Nakon što se afirmirao kao glumac u serijalima Pobješnjeli Max i Smrtonosno oružje, Gibson je režirao Oscarom nagrađeni film Hrabro srce. Režijom tog filma je postao šesti glumac koji je postao redatelj i dobio Oscara za režiju.
Godine 2004. je režirao biblijski spektakl Pasija koji govori o Isusovim zadnjim satima života.
Zanimljivo je da je Gibson umalo ostao bez uloge koja ga je proslavila. Njegov agent sredio mu je audiciju za Pobješnjelog Maxa, ali noć prije se potukao s trojicom muškaraca što je završilo natečenim nosom, slomljenom vilicom i raznim drugim ozljedama. Na audiciji se pojavio kao "crno-plava bundeva" (prema vlastitim riječima).
Uopće se nije nadao da će dobiti ulogu, nego je tamo otišao kako bi pravio društvo prijatelju. Međutim, casting agent mu je rekao da dođe za dva tjedna. Kad se vratio, jedva su ga prepoznali jer su mu ozljede gotovo u cijelosti zacijelile, pa je dobio ulogu.
Film je bio neovisno financiran, a navodno mu je budžet bio oko 300 tisuća australskih dolara - od kojih je 15 tisuća otišlo Gibsonu. Film je postigao nevjerojatan uspjeh, zaradivši 100 milijuna dolara širom svijeta.
Kad je film objavljen u Americi, svi glasovi, uključujući oni Gibsonova lika, su presnimljeni na američki naglasak na zahtjev distributera, American International Picturesa, koji se bojao da publika neće prihvatiti glumce koji govore australskim naglaskom.
Godine 1984. je nastupio kao Fletcher Christian u filmu Bounty. Gibson i Anthony Hopkins se navodno nisu podnosili tijekom snimanja. Hopkins je u to vrijeme bio apstinent, dok se Gibson borio s alkoholizmom. Gibson je često provodio večeri u lokalnim saloonima miješao viski s pivom. U jednoj tučnjavi mu je porezano lice pa je se morao mijenjati raspored snimanja dok je on bio prevezen u bolnicu.
Sa serijalom Smrtonosno oružje, Gibson je zašao u komercijalnije vode. Glumio je Martina Riggsa, detektiva iz Los Angelesa, emotivno nestabilnog vijetnamskog veterana koji ne može preboliti smrt žene, poznatog po nasilju.
U filmovima mu je partner bio stariji i rezerviraniji Roger Murtaugh (Danny Glover). Snimljena su četiri nastavka.
Gibson je izjavio da je odbio scenarij Hrabrog srca, iako su mu ga preporučili agenti, jer je mislio da je prestar za ulogu. Nakon pomnog razmišljanja, ne samo da je odlučio glumiti, nego i režirati sami film.
Za režiju je 1995. osvojio dva Oscara, za najboljeg redatelja i najbolji film. U filmu, Gibson se pojavio kao sir William Wallace, škotski borac za slobodu iz trinaestog stoljeća.
U intervjuima je rekao kako je pokušavao snimiti film sličan spektaklima kakve je volio u djetinjstvu, kao što su Spartak Stanleyja Kubricka i Velika zemlja Williama Wylera.
Snimanje je počelo u škotskim planinama. Nakon saznanja da je ta lokacija jedna od najkišovitijih u Europi, snimanje se preselilo u Republiku Irsku, gdje su članovi irske vojske poslužili kao statisti u scenama bitki.
Sekvenca Bitke kod Stirlinga u Hrabrom srcu smatra se jednom od najbolje režiranih borbenih scena u filmskoj povijesti.
Gibson je 2004. režirao Pasiju, film temeljen na posljednjih dvanaest sati života Isusa Krista prema četiri evanđelista i katoličkoj predaji (knjiga „Gorka muka Gospodina našega Isusa Krista”). Film je snimljen na aramejskom, hebrejskom i latinskom jeziku.
Gibson je napisao scenarij s piscem Benedictom Fitzgeraldom, a sam je financirao film, potrošivši između 40 i 50 milijuna dolara vlastitog novca. Snimanje se odvijalo u Materi, Italija i studijima Cinecitta u Rimu. Prije snimanja, Gibson je na svom imanju u Kaliforniji sagradio katoličku kapelu.
Kritike su bile podijeljene, od kritičara koji su hvalili film zbog realističnog prikaza Isusovih posljednjih sati s katoličkog stajališta do kritika zbog nasilja, manipulacije i optužbi za antisemitizam.
Film je zaradio više od 611 milijuna dolara u svijetu, a oko 370 milijuna samo u SAD-a, postavši tako osmi najuspješniji film u povijesti. Nominiran je za Oscare za originalni glazbeni broj, fotografiju i šminku.
Gibsonov sljedeći povijesni spektakl, Apocalypto, objavljen je 8. prosinca 2006. Radnja filma je smještena u Srednju Ameriku, netom prije španjolskih osvajanja. Fokusira se na propast civilizacije Maya koja je svoj zenit dosegnula oko 800 godina poslije Krista. Dijalog je na jeziku Yucatan Maya. U filmu se pojavljuju glumci iz SAD-a (indijanci sjeverne Amerike) i Meksika.
Gibson je sam financirao film, dok ga je na određena tržišta distribuirao Disney.
Njegovi uspješni filmovi također su: Što to žene vole, Maverick, Zora očajnika, Galipolje, Ptica na žici, Ucjena, Zauvijek mlad i dr.
