Pismo vlastima: Kako snimiti film u BiH

Usprkos obećanjima o europskim standardima, Vlada Trojka-HDZ dovela bosanskohercegovački film i audiovizualni sektor u najgoru poziciju do sada, navodi se u pismu javnosti kojeg potpisuju Udruženje filmskih radnika u Federaciji BiH, Udruženje redateljica i redatelja u BiH i Asocijacija snimatelja i snimateljica u BiH.

Financiranje

''Prošlog tjedna smo u otvorenom pismu govorili o nepoštivanju Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava kojim su direktno ugroženi filmski autori, producenti, ali i kablovski operateri u cijeloj Bosni i Hercegovini. Sada skrećemo pažnju na ono što se dešava s načinima financiranja i regulacije kinematografije i audio-vizualnog sektora u Federaciji BiH'', navodi se u pismu.

Pročitajte još

Institut za intelektualno vlasništvo blokira 20 milijuna KM koje pripadaju filmašima

Navode da su, kao strukovna udruženja koja okupljaju filmske radnice i radnike, učinili sve da pokrenu ''sveobuhvatne i potrebne procese kako bi audio-vizualni sektor i bosanskohercegovački film, kao najuspješniji kulturni proizvod, zakonski, organizacijski i financijski postavili na stabilne temelje u skladu s europskim praksama''.

''Kroz javna pisma i dopise informirali smo partnere u vlasti o izazovima i mogućim rješenjima. Sastajali smo se više puta s predstavnicima Vlasti, predsjednicima stranaka i predlagali rješenja kako bosanskohercegovačku kinematografiju učiniti još uspješnijom. U srpnju ove godine Udruženje redateljica i redatelja BiH upozorilo je da, usprkos svim razgovorima i obećanjima, i dalje imamo očajan odnos Vlade Federacije prema bh. kinematografiji koji dovodi do gašenja proizvodnje, i tada su Vlada i partneri u vlasti obećali da će se nešto ubrzo promijeniti, najavivši nekoliko konkretnih koraka'', navodi se u pismu.

Prividni pomaci

Dodaje se kako su reakcije ''u potpunosti izostale, a prividni pomaci su nažalost potvrdili nezainteresiranost vlasti da domaći audiovizualni sektor uredi po europskim ili, barem, po regionalnim standardima''.

''Važeći Zakon o kinematografiji po kojem djeluje sektor u Federaciji BiH je zakon donesen u SFRJ. Udruženja su dobila obećanje od Premijera da će formirati komisiju od stručnjaka iz Federacije i filmskih Udruženja, koji će zastarjeli prijedlog Zakona o kinematografiji i audiovizualnom stvaralaštvu osuvremeniti i prilagoditi specifičnom uređenju Federacije i zakonima EU. Ali, umjesto da se na Zakonu radi, Zakon je stavljen u proceduru bez našeg znanja, a zatim odbijen, a da o tome nismo bili ni obaviješteni. Zašto nema političke volje da se Zakon donese? Natječaj Fondacije za kinematografiju iz 2023. je oboren zbog nepravilnosti u radu kao rezultat protupravnog djelovanja prethodnog Upravnog odbora, koji je Vlada Federacije imenovala usprkos protivljenju strukovnih Udruženja. Gdje je nestao novac iz 2023. godine? Vlada je financiranje Fondacije za kinematografiju za 2024. umanjila pravdajući se postojanjem neraspoređenih sredstava iz 2023. Fondacija za kinematografiju je natječaj za 2024. godinu raspisala u posljednji trenutak (16. 10. 2024.), a natječaj je baziran na umanjenom proračunu za 2024. i na novom Pravilniku koji, nažalost, ne prati pozitivne evropske standarde, niti je usuglašen sa strukom. Obzirom na kratke rokove, problematičan Pravilnik i činjenicu da filmska umjetnost i cijeli AV sektor nisu prioritet vlasti, postavlja se pitanje – da li ćemo, nakon nemogućnosti raspodjele proračuna Fondacije za kinematografiju u 2023, imati problem i s proračunom za 2024.?'', stoji u pismu.

Dodatne dividende BH Telecoma

Dodaju da se, iako obećan, nastavak rada BH Content Laba nije desio i projekt je praktično ugašen.

''Zašto, kada je BH Content Lab u kratkom vremenu uspio BiH pozicionirati kao najuspješniju produkciju serija u regiji? Obećani plasman dodatnih dividendi BH Telecoma dijelom prema av sektoru nije do sada realiziran, niti, kao transparentan i jasan proces, prezentiran javnosti. Na koji način su ili će biti raspodijeljene obećane dodatne dividende BH Telecoma? Filmski Centar Sarajevo je blokiran. Vlada i Trojka nisu učinili ništa da spase nacionalno blago BiH. Da li je građevinsko zemljište u vlasništvu Filmskog Centra razlog što je Filmski Centar Sarajevo doveden u tu situaciju? Iako je u kolovozu, tijekom Sarajevo Film Festivala, za medije organizirano javno potpisivanje pristupanja Fondu Eurimages za dramske serije, BiH još uvijek nije postala zvanična članica. Zašto je i ovo obećanje pogaženo?'', stoji u pismu.

Dodaje se kako je Kanton Sarajevo jedini koji ima posebno izdvojeno financiranje filmskih projekata i poticaje za filmsku produkciju. Navodi se kako je u planiranom proračunu Kantona Sarajevo za 2025. godinu, koji upravo ulazi u proces javne rasprave, planirano ozbiljno smanjenje sredstava za filmsku produkciju (40%), te također drastično smanjenje poticajnih sredstava (40%), a i smanjenje sredstava za financiranje neovisnih organizacija iz oblasti kulture (gotovo 60%).

Milijuni u regiji

''Smanjenja smo osjetili već i ove 2024. kada sva sredstva planirana za film nisu u potpunosti raspodijeljena. Da li su pri izradi proračuna u obzir uzete  posljedice ovih smanjenja na već osiromašeni av sektor u Kantonu Sarajevo i da li je Vlada svjesna devastirajućeg efekta ovog proračuna? Novac uložen u AV produkciju donese promet koji je minimalno 4 puta veći od uloženog, tako da jamči povrat proračunskih ulaganja kroz poreze i povećanje obujma produkcije. Veći obujam produkcije stvara širu tehnički bazu i, u kombinaciji s poticajima za AV sektor, dovodi visokobužetske strane projekte. Strane produkcije i snimanje visokobudžetskih projekata diže razinu domaće produkcije i čini je konkurentijom na međunarodnoj razini. Sve ovo potvrđuje i činjenica da budžeti namijenjeni AV sektoru u zemljama regije rastu gotovo svake godine, ne samo iz kulturoloških, već i ekonomskih razloga i s ciljem razvoja nacionalnih AV industrija. Na primjer, Vlada Slovenije je proračun za film povećala na nešto više od 29 milijuna KM za 2025. godinu, Hrvatski audiovizualni centar raspolaže s godišnjim proračunom od preko 30 milijuna KM, dok Filmski Centar Srbije radi s oko 24 milijuna KM godišnje. S druge strane, planirani proračun Fondacije za kinematografiju Sarajevo Federacije BiH za 2024. godinu umanjen je na ukupno 3 milijuna KM!'', stoji u pismu.

Navode kako ne zahtijevaju nikakav izuzetak, da ne pokušavaju kreirati nepotrebne strukture, već isključivo traže sinkronizaciju s praksama EU država u oblasti kinematografije.

''Tražimo uređen i transparentan sustav, prateći standarde i procente izdvajanja za film u okvirima proračuna zemalja EU. BH talenti odlaze, a država Bosna i Hercegovina ostaje bez domaćeg sadržaja. Postajemo kolonija tuđih slika, prezentacija i priča. Sasvim su izgubljene dvije godine, a vremena već odavno nema'', navodi se u pismu Udruženja filmskih radnika u Federaciji BiH, Udruženja redateljica i redatelja u BiH i Asocijacije snimatelja i snimateljica u BiH.