Institut za intelektualno vlasništvo blokira 20 milijuna KM koje pripadaju filmašima

Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine, Udruženje redateljica i redatelja Bosne i Hercegovine i Asocijacija snimatelja i snimateljica u Bosni i Hercegovini uputili su Otvoreno pismo svim strukturama vlasti u BiH kao i visokom predstavniku u BiH u kojem podsjećaju na probleme s kojima se ta branša suočava.

Optužbe na račun Instituta

Kako se navodi u Otvorenom pismu, filmska industrija u Bosni i Hercegovini, usprkos ogromnom društvenom značaju, gospodarskom potencijalu i uspjehu na međunarodnoj sceni, suočava se s ozbiljnim problemima, a njeni djelatnici su u izuzetno teškom položaju.

''Želimo vam skrenuti pažnju na kršenje postojećeg Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava te namjere donošenja novog Zakona, u čijoj izradi nije učestvovala struka, niti su uvaženi komentari struke upućeni kroz javnu raspravu, a nismo ni pozvani na predstavljanje Zakona koje je upriličio Institut za intelektualno vlasništvo kao predlagatelj. Novim zakonodavnim okvirom želi se legalizirati dosadašnji nerad i kršenje zakona, na štetu brojnih autora i filmske industrije'', navodi se u Otvorenom pismu.

Filmski radnici podsjećaju da se još od 2017. godine, pa sve do danas, gotovo punih osam godina suočavaju s problemom naplate autorskih prava za svoja audiovizualna djela. To je, kako se navodi, u prvom redu posljedica klijentističkog upravljanja Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

Oduzeta licenca

Iako je osnovna zadaća tog tijela promovirati zaštitu i poštivanje autorskih prava, te obavljati poslove u području autorskih i srodnih prava, pružanje zakonske zaštite umjetnicima koji ta prava ostvaruju, realnost je takva da filmski stvaraoci dugi niz godina nisu vidjeli ni jedan jedini pfening od tantijema, iako su sredstva namijenjena za to kontinuirano prikupljana od strane kablovskih operatera i deponirana do pravnog razrješenja situacije.

U Otvorenom pismu se navodi da problema nije bilo jedino tijekom kratkog perioda 2015./2016. godine, kada je licencu za prikupljanje tantijema imalo Udruženje filmskih radnika (UFR), koje posluje u Bosni i Hercegovini punih sedam desetljeća i koje uživa visoki kredibilitet filmskih radnika i struke. U tom kratkom razdoblju, isplate su bile redovne i transparentne.

Filmski radnici u svom Otvorenom pismu ističu da je  direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine 2017. godine  Udruženju neosnovano i bez poštivanja zakonom predviđenih procedura oduzeo licencu za prikupljanje sredstava. Postojeći Zakon nikad nije proveden do kraja i nikada nije formirano Vijeće koje bi razmatralo žalbe. To je uzrokovalo pravnu nesigurnost zbog koje novac deponira na zaštićeni račun, a nosioci autorskih prava ne primaju novac koji im pripada.

Institut za intelektualno vlasništvo nastavilo je sa svojim klijentističkim djelovanjem, prava autora se godinama krše, preko 20 miliona BAM koje temeljem tih prava pripadaju autorima, producentima i nasljednicima, stoje deponirana.

Opstanak

Filmski radnici u Otvorenom pismu ističu da je  periodu u kojem je novac de ponovan, desetine filmskih autora je preminulo, neki od najzaslužnijih filmskih autora Bosne i Hercegovine, živeći do tada od svojih nekada minimalnih mirovina, a novac koji im je pripadao, na koji su imali pravo i koji bi im poboljšao životne uvjete, nisu dobili.

Također se navodi i da  Institut predlaže donošenje novog Zakona, kojim se želi dodatno osnažiti uloga direktora Instituta za intelektualno vlasništvo.

''S druge strane, koliko smo upoznati, postoji inicijativa korisnika autorskih prava (tri vodeća telekom operatera u BiH) za minimalne korekcije postojećeg Zakona, koja bi riješila blokade i probleme na zadovoljstvo i autora i korisnika njihovih djela. Zašto svi šute o tome i zašto se ignorira prijedlog koji bi riješio problem, a o kojem postoji konsenzus autora i korisnika njihovih djela?'', navodi se.

''Godinama na različite načine upozoravamo na probleme s kojima se suočavamo, a koji ugrožavaju egzistenciju nas i cijele industrije, no rješenje je u rukama vas - zakonodavca i nositelja politike. Tražimo da se svi počnu strateški baviti filmskom industrijom i pravima nas radnika koji njoj doprinosimo. Tražimo pokretanje usvajanja inicijative za minimalne korekcije postojećeg Zakona odmah i u hitnoj proceduri, što bi dovelo do razrješavanja sporova koji koče isplatu preko 20 milijuna BAM namijenjenih nositeljima autorskih prava. Nakon toga, ukoliko budu postojale potrebe za usvajanje novog Zakona, zahtijevamo da se isti priprema isključivo uz sveobuhvatne konsultacije svih zainteresiranih i struke u BiH, uz naše uključivanje u donošenje novog Zakona. Jedino tako bosanskohercegovačka kinematografija, prepoznata i priznata širom svijeta, može opstati'', ističe se u Otvorenom pismu.